Danska tražitelje azila želi poslati u treće zemlje | Politika | DW | 07.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropska unija i migracije

Danska tražitelje azila želi poslati u treće zemlje

Većina u danskom parlamentu donijela je zakon koji omogućava da tražitelji azila odluku čekaju u azilantskom centru izvan Danske. Ali, do sada nijedna država ne želi biti partner.

Danska, zemlja u kojoj su na vlasti socijaldemokrati, je prva zemlja u EU koja je u parlamentu donijela zakon prema kojem se postupci u kojima se odlučuje o zahtjevu za azil ubuduće trebaju izmijestiti u treće zemlje.

To znači da bi podnositelji zahtjeva za azil morali podnijeti zahtjev na danskoj granici, da bi onda bili izmješteni u prihvatne centre u trećim zemljama. Tamo bi onda čekali na donošenje odluke. Ipak Danska još nije našla partnera za svoj projekt.

Vlada u Kopenhagenu već godinama provodi posebno težak kurs u odnosu prema izbjeglicama i migracijama. Nedavno je vlada proglasila sigurnom zonom glavni grad Sirije Damask kako bi tamo mogla deportovati ratne izbjeglice iz Sirije.

Premijerka Mette Frederiksen je kao cilj svoje politike proglasila „nulu zahtjeva za izdavanjem azila u Danskoj". Prisilno preseljenje izbjeglica je također dio ovog programa, jer su, kako se navodi, određeni dijelovi grada u danskim gradovima postali "geto".

Dänemark Mette Frederiksen Pressekonferenz Covid-19

Mette Frederiksen, premijerka Danske ne želi imati niti jedan jedini zahtjev za azil

Kamp na kontinentu Afrika?

EU je kritizirala nove planove danske vlade: "Dijelimo zabrinutost visokog povjerenika UN-a za izbjeglice. Izmiještanje postupka o zahtjevina za izdavanje azila dovodi u pitanje fundamentalni pristup zaštiti. Ovo nije kompatibilno sa pravom EU ili sa novim Paktom o migracijama i azilu", kritizirala je Europska komisija neoubičajeno oštro. Saopćeno je da Europska komisija želi pažljivo preispitati danske zakone i odlučiti o daljim koracima.

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice oštro je odbio danski plan: on je u suprotnosti s osnovnim načelima međunarodne izbjegličke suradnje, rekao je Henrik Nordentoft, povjerenik za nordijske i baltičke zemlje.

"S tako drastičnom i restriktivnom promjenom zakonodavstva, Danska riskira domino efekt u drugim europskim zemljama, koje će također vjerojatno istražiti mogućnost ograničenja zaštite izbjeglica na njihovom tlu." 

Mattias Tesfaye

Mattias Tesfaye, danski ministar za integraciju je sin migranta iz Etiopije

Danska sada pokušava provesti ideju koja je prethodno ispitana u europskoj raspravi. Međutim, sva putovanja zainteresiranih političara u Maroko, Tunis ili Alžir, koji su se pokazali kao prikladni partneri, bila su neuspješna.

UN-ova organizacija za izbjeglice IOM odbila je pružiti svoju potporu i na kraju se pokazalo da su praktični i pravni problemi - nepremostivi.

Vlada u Kopenhagenu sada koristi ove ranije rasprave i tvrdi da je trenutni sustav azila nehuman, da on samo predaje izbjeglice krijumčarima i da je putovanje preko Mediterana opasno po život.

Ministar za integraciju Mattias Tesfaye, koji je i sam sin etiopskog migranta u Danskoj, također izjavljuje: "Sustav za transfer azilanata mora naravno biti uspostavljen u skladu s međunarodnim pravilima".

Logika odvraćanja

U danskim medijima se kao moguće partnerske zemlje navode Egipat, Eritreja i Etiopija. Međutim, pokazalo se da je navodni dogovor s Ruandom politička obmana.

Ministar Tesfaye putovao je u Kigali u aprilu i tamo potpisao sporazum koji je potom prodao javnosti kao sporazum o kampovima za tražitelje azila. Do sada se nijedna država nije složila uspostaviti jedan od ovih centara za azil na svojoj teritoriji, zbog čega je vlada u Kopenhagenu ismijana.

Cijela stvar bila je samo teatar, kaže istraživač migracija Martin Lemberg-Pedersen sa Sveučilišta u Kopenhagenu. Kad je vlada napokon objavila dokument u njemu ništa pisalo o takvim logorima, kaže on i dodaje da je ministar morao priznati svoje pogreške u parlamentu.

Lemberg-Pedersen o planovima i akcijama svoje vlade kaže: "To je krajnje neljudski i kontraproduktivan zakon. Ono što zabrinjava jest da je umotan u kvazihumanitarni argument."

Pokušaj da se upravo Ruanda privoli za  političkog partnera on smatra apsurdnim. Od 2014. Izrael je tamo deportirao tisuće hiljade iz Sudana i Eritreje i vladi u Kigaliju platio 5000 dolara po glavi stanovnika. Ljudi u Ruandi nisu dobili pomoć i većina ih je ponovno pobjegla, kaže ovaj istraživač migracija.

Novi zakon utječe na cjelokupni sustav azila u Danskoj, što se sve više promatra iz perspektive zatvora, prisilnih deportacija i totalitarnih policijskih mjera. "Danska imigracijska politika već se niz godina upravlja logikom odvraćanja", kaže istraživač. 

Charlotte Slente

Charlotte Slente iz Danskog vijeća za izbjeglice: "Prenošenje odgovornosti za tražitelje azila na vanjske partnere je neodgovorno i nesolidarno"

Danska "beskrupulozna" politika

Zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Margrete Auken ne može objasniti političku promjenu svoje bivše stranačkog kolege Tesfaye. On je iz Zelenih prešao u socijaldemokrate i od tada se mora podrgnuti strogoj stranačkoj disciplini. No, Mette Frederiksen pokušava se "približiti što je više moguće Danskoj narodnoj stranci" kako bi pobrala glasove iz desničarskog biračkog tijela, tvrdi ona.

Auken kritizira ovu politiku kao nesolidarnu i sramotnu. Problemi izbjegličke politike moraju se rješavati u europskoj solidarnosti, kaže ona. Ovim potezom "oduzima nam se vjerodostojnost i šteti političkim savezima", kaže zastupnica. Na primjer, sirijske bi izbjeglice, kako kaže, migrirale u Njemačku i Švedsku ako bi im Danska prijetila da će ih izbaciti.

Pogledajte video 05:22

Danska zabranila nikab

"Prenošenje odgovornosti za tražitelje azila na vanjske partnere je neodgovorno i nesolidarno", objašnjava Charlotte Slente iz Danskog vijeća za izbjeglice. Slični modeli kao oni u Australiji ili hotspotovi u Grčkoj rezultirali su ozbiljnim incidentima uhićenja, fizičkim nasiljem, sporim postupcima azila i nedostatkom pristupa zdravstvenoj zaštiti i pravnoj pomoći, objašnjava ona.

"Također je nejasno kako bi se upravljalo prihvatnim centrom u trećoj zemlji, jer je Danska odgovorna za zaštitu prava tražitelja azila i izbjeglica", dodaje. Centre bi tada trebala financirati Danska, ali njima bi trebala upravljati treća zemlja.

"Činjenica je da je parlament usvojio zakon o potencijalnom modelu postupka izdavanja azila koji ne postoji i da stoga ne znamo kako bi zapravo trebao izgledati", izjavila je Slente. Parlament je glasao slijepo, kaže Slente.

Amnesty International također je upozorio da svaki pokušaj Danske da pošalje tražitelje azila u treću zemlju nije samo "beskrupulozan, već potencijalno ilegalan".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu