Dani Balkana u Münchenu | Panorama | DW | 13.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Dani Balkana u Münchenu

Do kraja marta se u Münchenu 13. put zaredom održava svojevrsna promocija kulture zemalja s područja Balkana.

Simbolično, 8. marta na Dan žena, u Münchenu su svečano otvoreni ovogodišnji Dani Balkana Balkantage 2019.  To je manifestacija kulture zemalja sa područja balkanskog poluostrva koju je 2007. godine pokrenula i osmislila Sadija Klepo, osnivačica i počasna predsjednica humanitarne organizacije „Hilfe von Mensch zu Mensch" (Pomoć čovjeka čovjeku).

Sadija Klepo

Sadija Klepo

U širokom dijapazonu njenih humanitarnih aktivnosti ideja o osnivanju manifestacije ovakve vrste bila je višestruko dalekovidna, jer je s jedne strane njemačkoj publici pružila mogućnost da bolje upozna kulturna dostignuća umjetnika s područja Balkana, a s druge njihovim sunarodnicima koji žive i rade u Münchenu jedinstvenu priliku da se susretnu i okupe tokom festivalskih dana i sami predstave u svjetlu svojih raznolikih kulturoloških identiteta koje su ponijeli u svojim doseljeničkim, gastarbajterskim ili izbjegličkim prtljazima iz zemalja svog porijekla.

Kulturna i privredna balkansko-njemačka razmjena

Pod motom „Balkan – područje mogućnosti“ ovogodišnji minhenski Dani Balkana nastoje da odgovore na pregršt aktualnih pitanja: Koje potencijale ima balkanska regija? Pod kojim uslovima bi zemlje Zapadnog Balkana mogle postati članice Europske Unije i kada? Kako migranti sa Balkana, koji žive i rade u Njemačkoj, mogu doprinijeti tom procesu? Kako bi svi građani mogli profitirati od kulturne i privredne razmjene između balkanskih zemalja i SR Njemačke?  Odgovore na ova pitanja, kako se nadaju organizatori, svi zainteresirani će moći potražiti tokom izložbi, filmskih projekcija, teatarskih izvedbi, koncerata, diskusija i literarnih manifestacija koje se održavaju do kraja marta.

Na jedno od ključnih pitanja: Zašto se, u trenutku kada se mnoštvo mladih, obrazovanih ljudi sa područja bivše Jugoslavije odlučuje na nesigurni i neizvjesni dolazak u Njemačku u potrazi za boljim životnim okolnostima, neki od njih odlučuju na ostanak u svojim zemljama i pored svih nepovoljnih prilika, a neki od uspješnih na povratak iz inostranstva u zemlje porijekla?, tražio  se odgovor već na početku ove manifestacije, odmah nakon njenog svečanog otvorenja, tokom zanimljive podijumske diskusije na kojoj su učestvovali znanstvenice i znanstvenici različitih grana, a koji dolaze sa Zapadnog Balkana.

Prestati govoriti o tome kako „krvari Balkan"

Iako mnoga pitanja i nakon ove diskusije, lucidnih zapažanja i autentičnih iskaza ovih mladih i uspješnih ljudi, ostaju otvorena, jedan od zaključaka koji se nameće je želja da Evropska Unija učini više za ovaj region kako bi se spriječio masovni odlazak mladih i obrazovanih ljudi, odnosno kako bi život na tom prostoru bio život dostojan čovjeka.

Namjera organizatora ovogodišnjih Dana Balkana, kako je istakla Sadija Klepo, osnivačica i kreatorica ove manifestacije, koja je i sama dospjela u Njemačku 1992. godine, nošena izbjegličkim valom je da se promijeni rakurs posmatranja, odnosno da se ne govori kao nekoliko prošlih godina samo o tome zašto Balkan još uvijek “krvari” i zbog čega mladi ljudi bježe sa tih prostora, nego da se ukaže na mogućnosti koje postoje na tom području. Njena iskrena želja je da se mladim ljudima pošalje jasna poruka da je područje Balkana, uprkos svemu, područje na kojem postoji šansa za normalan život. U razvijenim zapadnim zemljama, kako ističe Sadija Klepo, mladi ljudi plaćaju skupe stanove i agencije, zarađuju malo, odvojeni su od svojih familija, a često su prinuđeni da, iako su obrazovani i kvalificirani, rade teške, najjednostavnije,  često manje plaćene poslove. Njena želja je stoga da se za tu problematiku zainteresiraju i njemački građani, a njihovi političari natjeraju da o tome razmišljaju i angažiraju na pronalaženju adekvatnih rješenja, kako bi se pomoglo da se mladim ljudima otvore perspektive u zemljama njihovog porijekla, a područje Balkana uključi u savremene svjetske tokove. U tom smislu Sadija Klepo se neumorno i predano bori protiv svih podjela, isključivosti i animoziteta proisteklih nakon raspada Jugoslavije, duboko vjerujući da će mladi ljudi koji su stekli neprocjenjiva iskustva u razvijenim zapadnim zemljama nakon povratka u zemlje porijekla doprinijeti civilizacijskom procesu "evropeizacije Balkana”.

Kako je u tekstu o tragičnom usudu Balkana objavljenom u francuskom listu “Le Monde” zapisao albanski pisac Ismail Kadare, Balkanski poluotok, koji je porodio zapadnu civilizaciju, oduvijek je predstavljao pogodnu pozornicu za tragediju antičkih razmjera. Prema njegovim riječima razvijeni sjeverozapadni dio Evrope je predugo okretao glavu od Balkana, zanemarivao ga, pa čak i prezirao. Da je Evropa poklonila samo malo više pažnje svom jugoistočnom dijelu, mozaiku njegovih naroda, jezika, religija i kultura tako bogatih, a u isti mah tako različitih, možda bi svi užasi koji su se desili bili izbjegnuti, naveo je Kadare.

U kontekstu tog Kadareovog zapisa, Dani Balkana u Münchenu već 13. godinu zaredom kontinuirano doprinose tome da Njemačka i Evropa poklone više pažnje ovom prostoru.

PROGRAM

 

08.-30.03.2019 – 13. Dani Balkana u Münchenu – Balkan region mogućnosti

Na filmskom programu u Kinu Gabriel se prikazuje na primjer remek-djelo Borisa Mitića „In Praise of Nothing“ sa Iggy Popom, „Južni vjetar“ i „The Constitution“.

Sljedeći vrhunac u programu će biti koncert muzičkog benda „Acoustic Caravan“, koji uspješno povezuje sevdah i jazz, 23. marta u maloj koncertnoj sali kulturnog centra Gasteig, koncert rumunskog benda „Zmei3“ tzv. “rough Romanian Soul”, 30. marta u sali Black Box (Gasteig). Posebno se radujemo spektaklu u Carl-Orff-Saal u petak, 29.marta sa novom zvijezdom pop muzike Ilmom Karahmet i „prvim glasom“ Hrvatske Jacques Houdekom.

Naš veliki Balkan-Bazar sa folklornim programom, predavanjima, izlagačima, savjetnicima, info-stolovima i naravno ćevapima, će se održati 30. marta u gimnaziji Willi-Graf. Uz brojne društveno-političke rasprave želimo osvijetliti situaciju na Balkanu i potaknuti kulturni, ekonomski i turistički razvoj.

Daljnje manifestacije se održavaju i na drugim lokacijama kao što su kulturni centar Hasenbergl, Jodquellenhof u Bad Tölzu, hotel „Bayerischer Hof“ u Starnbergu, gdje čitaju autori antologije „Wir sind hier“ u suradnji sa KunstRäume am See. Sa novim partnerima „Münchenstift“ i „Kulturbühne Spagat” pripremili smo niz muzičkih događaja.

Istaknut ćemo samo neke od gostiju kao književnu znanstvenicu Alidu Bermer, Borisa Baltu, direktora Tuzla film festivala, Jagodu Marinić, autoricu, Almut Gronauer, bavarsku režiserku, Pavu Marinkovića, i mnoge druge goste iz Jugoistočne Europe.

Naša organizacija nastoji Minhenskoj publici približiti kulturu Balkana u svoj njenoj raznolikosti – izvan svih klišea – kao i predstaviti najnovije trendove na

Preporuka redakcije