Dan protiv antimuslimanskog rasizma

Prošlo je devet godina otkako je desničarski ekstremista Alexander Wiens s 18 uboda nožem u smrtio apotekarku Marwu el-Sherbini. Ona je ubijena u sudnici zemaljskog suda u Drezdenu. Zajedno sa el-Sherbinisovom je umrlo i njeno nerođeno dijete.   Novoosnovane alijanse koja se bori protiv neprijateljstva prema islamu i muslimanima (CLAIM) u nedjelju 1. Jula organizuje prigodnu manifestaciju pod nazivom „Dan protiv antimuslimanskog rasizma" u znak sjećanja na ovaj zločin. Manifestacija koju podržavaju Savezno ministarstvo za porodicu i fondacija Mercator se održava još od 2015. godine.

Čini se da je jedna ovakva manifestacija neophodnija kao nikada prije. Koliko je loša slika o islamu u Njemačkoj se može vidjeti u rezultatima studije fondacije Bertelsmann koja je objavljena 2015. godine i fondacije Heinrich Böll iz 2016. godine. U studijama se navodi da se skoro polovina njemačkog stanovništva smatra „ugroženim" ili „veoma ugroženim" od islama.

Muslimanski napadi na Jevreje

Takvo raspoloženje je povećano nakon nedavni napada muslimanskih mladića na Jevreje u Njemačkoj. Tek krajem marta je izašlo na vidjelo da su muslimanska djeca u jednoj osnovnoj školi u Berlinu mjesecima vršili mobing nad jednom jevrejskom djevojčicom. Za diskusiju koja se povela širom Njemačke se polovinom aprila pobrinuo napad Sirijca na Izraelca koji je nosio kipu. Ovi incidenti se ubrajaju u niz napada na Jevreje. Prema navodima Ureda za borbu protiv diskriminacije u Berlinu je samo 2017. godine izvršeno 12 antisemitskih napada.

Trenutno nema zvaničnih statistika o vjerskoj pripadnosti počinilaca. Predsjednik Centralnog vijeća Jevreja u Njemačkoj Josef Schuster je u intervjuu za DW rekao da su upravo zbog toga na potezu muslimanska udruženja i vjerske zajednice. „Ni jedno dijete se ne rađa kao antisemit. To znači da takve teze odnekud moraju doći do djece". Schuster ističe da djeca i mladi odlaze u džamije u kojim slušaju odgovarajuće propovijedi određenih imama: „Ti imami očito ne razumiju ono što mi smatramo društvenim konsenzusom i društvenim vrijednostima ili jednostavno ne žele razumjeti".

Politička debata o islamu

Međutim, da su i sami muslimani žrtve nasilja jasno pokazuju zvavnične statistike. 2017. godine je zabilježeno 1.075 napada na muslimane i islamske ustanove u Njemačkoj koji se smatraju kažnjivim djelom. Međutim, stručnjaci smatraju da je broj napada od osam do 12 puta veći.

Nina Mühe rukovodilac projekta CLAIM, kaže da se odgovornost za negativan stav prema islamu u Njemačkoj treba tražiti i u politici. „Uvijek ima političara, ne samo iz AfD, koji ovu temu stavljaju na dnevni red i koji muslimane predstavljaju u negativnom kontekstu ili huškaju. Mühe kaže da se na taj način veoma lako može uticati na ljude koji lično ne poznaju muslimane.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer se u martu pobrinuo za diskusiju širom Njemačke kada je rekao da muslimani koji žive u Njemačkoj pripadaju Njemačkoj, ali „ne i islam". Ubrzo nakon ove izjave je njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila ovakav stav i izjavila da „muslimani pripadaju Njemačkoj isto kao i njihova vjera, dakle islam".

Nina Mühe i njene kolege u izjavi njemačke kancelarke vide potvrdu svog rada i zbog toga sa skupa 1. jula žele poslati jasan signal. Mühe kaže da „muslimane koji žive u Njemačkoj moraju dati veći doprinos u društvu. Moraju biti prezentniji, moraju stvoriti normalniju situaciju i na pozitivan način promijeniti društvo". 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android