Dalaj Lama u Briselu

Mnogi ljudi širom svijeta Dalaj Lamu vide kao „živo božanstvo“. Kineske vlasti u njemu vide separatističkog lidera. Neki drugi ga povezuju sa religijskim i filozofskim učenjima. On sam smatra da je njegova religija vrlo jednostavna. Tenzin Gyatso, što je samo poslednji dio njegovog pravog imena (Jetsun Jamphel Ngawang Lobsang Yeshe Tenzin Gyatso) kaže da se njegova religija svodi samo na jedno: dobrotu.

Dobrodušnost osnova svake sreće

Pred Evropskim parlamentom u Briselu on je izjavio da je njegov primarni interes da promoviše unutrašnje vrijednosti čovjeka. Te vrijednosti su su, kako kaže, zapostavljene u modernim vremenima. Za Dalaj Lamu dobrodušnost je osnova svake sreće, lične i društvene.

“Moj drugi interes ili posvećenost je da promovišem međureligijsku harmoniju. Potreba za pluralizmom i demokratijom je opšte prihvaćena stvar. Sa druge strane oklijeva se u prihvatanju različitosti vjera i religija. Iako imaju različite pristupe, sve velike religije nose istu poruku ljubavi, saosjećanja, tolerancije, posvećenosti i samodiscipline. Zajedničko im je i to da uz njihovu pomoć ljudi mogu srećnije da žive. Ja smatram, dakle, da je harmonija među različitim religijama moguća,” istakao je tibetanski duhovni vođa.

Vašington i Brisel mjesta za teške teme

Iako je Dalaj Lama istakao da gotovo svi njegovi susreti sa ljudima i političkim liderima širom svijeta nemaju političku pozadinu, Vašington (Washington) i Brisel su mjesta na kojima, kako kaže, mora da se bavi i teškim temama.

Dalaj Lama je, iako živi u Indiji, u egzilu. Više od pola vijeka, tačnije od 1959. godine je na čelu Tibetanskog pokreta koji se zalaže za autonomiju Tibeta od Kine. Zvanični Peking uporno odbacuje te zahtjeve.

Ovih dana Kina je otišla i korak dalje. U znak protesta zbog Dalaj Lamine posjete Evropi i razgovora sa ovdašnjim zvaničnicima, otkazan je dugo pripremani samit EU-a i Kine. Usto, francuskog predsjednika, Nikolu Sarkozija (Nicolas Sarkozy), kineske vlasti pozivaju da se ne sastane sa Dalaj Lamom. Taj susret je planiran za ovu subotu (06.12.).

Evropa na strani tibetanskog naroda

Predsjednik Evropskog Parlamenta, Hans Gert Potering (Hans Gert Pöttering) tim povodom kaže: “Evropska unija i Evropski parlament ne dovode u pitanje teritorijalni integritet Kine. Autonomija ne znači odvajanje. Evropski parlament će nastaviti da bude uz tibetanski narod u odbrani njegovog identiteta i kulturnog nasleđa”.

Sam Dalaj Lama je istakao da u njegovim zahtjevima nema separatizma, niti militantizma. To stanovište zastupaju i njegovi sljedbenici. Ali je i svjestan, kaže, da uvijek postoje pojedinci koji mogu da imaju suprotan stav. Dalaj Lama je iz Brisela još jednom pozvao kineske vlasti na dijalog. Poručio im je da u njihovim nastojanjima da postanu velika svjetska sila, pored nekih neospornih kvaliteta, mnogoljudnosti, jake ekonomije i vojske, moraju i da promjene sliku o Kini kao jednom, za sada, netolerantnom i totalitarnom režimu.