Dablinski sporazum: polumrtav, poluživ | Politika | DW | 08.09.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Dablinski sporazum: polumrtav, poluživ

Dablinski-sistem se povremeno označava kao zastario, a povremeno kao važeći. Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer potražioce azila ponovo želi da vrati u Grčku.

Zapravo je sve jasno: zahtjev za azilom, potražilac podnosi u onoj zemlji EU u koju je prvu ušao. Ukoliko to učini u jednoj drugoj zemlji EU, ona ima pravo da ga vrati u zemlju EU u koju je najprije ušao. To je propisano takozvanim Dablinskim sporazumom.

Ali u oktobru prošle godine, na vrhuncu izbjegličke krize, njemačka kancelarka Angela Merkel je u evropskom parlamentu kazala: „Dablinski sporazum je zastario.“ Njemačka praktično više nikog nije vraćala nazad. U međuvremenu, vlada u Berlinu nastoji u čitavom postupku da uvede red, i samim time, koliko je moguće, ponovo primjenjuje Dablinski sporazum.

U slučaju Grčke to je problematično: već godinama prije velikog migracionog talasa iz 2015. godine u toj zemlji su, prema ocjeni evropskih sudova, za potražioce azila uslovi bili neprihvatljivi. Odlučujuća je pritom prije svega bila presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. godine. Od tada je vraćanje potražilaca azila prekinuto.

U međuvremenu se, zahvaljujući pomoći EU, situacija u Grčkoj promijenila, kazao je de Mezijer za list „Velt am zontag“ i dodao: „To mora da ima posljedice i da vodi ka tome da izbjeglice u skladu sa Dablinskim sporazumom ponovo mogu da budu vraćane u Grčku.“

Deutschland Merkel Selfie mit Anas Modamani

Merkel okružena izbjeglicama

Zaoštreni frontovi

Da je situacija bolja, negiraju mnogi, prije svega grčka vlada. Ministar za migraciju Janis Muzalas, prijedlog De Mezijera je ocijenio „neprihvatljivim“, ocijenivši da „on nema veze sa realnošću“. Evropska unija je Grčku ostavila samu.

Istog mišljenja je i organizacija za pomoć izbjeglicama „Pro Azyl“. Njen predsjednik Ginter Burkhard smatra da je situacija u Grčkoj i dalje „katastrofalna“: „Oko 50.000 ljudi sjedi zaglavljeno u Grčkoj, bez uređenog sistema za obradu zahtjeva za azil i bez dovoljno smještaja.“ Burkhard predbacuje De Mezijeru političke motive: „Iz predizborno taktičkih razloga on želi da pojača pritisak, kako bi se na desnoj strani pokazala odlučnost.“ Političarka stranke Zelenih u Evropskom parlamentu, Ska Keler, smatra da pomoć koju EU pruža Grčkoj nije dovoljna: „Oni su premalo stručnjaka za azil stavili na raspolaganje potpuno preoterećenoj grčkoj službi i ostavljaju Grčku da sjedi na izbjeglicama.“

Kritičari međutim smatraju da Grčka ništa ne radi kako bi se situacija poboljšala, da se prema izbjeglicama namjerno loše odnosi, kako bi ih zastrašila i kako se tamo ne bi vratili. Ni mnoge vlade zemalja EU nisu zaboravile kako je Grčka prošle godine migrante mjesecima propuštala dalje ka sjeveru, bez prethodne registracije. To je prestalo tek kada je više zemalja zatvorilo takozvanu Balkansku rutu i kada migranti više iz Grčke nisu mogli dalje.

Drugačijeg mišljenja je Janis Emanulidis iz briselskog trusta mozgova „European Policy Center“. Grčka zaista do zatvaranja Balkanske rute – „nadajući se da ti ljudi neće ostati u zemlji – nije sprovodila ono što je morala.“ Ali to se promijenilo. Takođe, zemlja je bez sumnje „preopterećena“ brojem potražilaca azila“.

Deutschland Merkel Selfie mit Anas Modamani

Merkel okružena izbjeglicama

Alternativa nije na vidiku

De Mezijeru je u svakom slučaju jasno da Njemačka ne može biti jedina zemlja koja će izbjeglice vraćati u Grčku, jer „postoji opasnost da upravni sudovi zabrane vraćanje već nakon kratkog vremena“, dodao je ministar u intervjuu sa list „Velt am zontag“.

Više uspjeha obećava zajednički evropski put. Evropska komisija, prema riječima jedne portparolke do kraja godine planira Grčku da „vrati u Dablin-sistem“. De Mezijer je vjerovatno svojim ispadom izenadio komisiju. Janis Emanuilidis doduše smatra da je moguće da Grčka do kraja godine bude vraćena u Dablinski-sistem, što međutim ne znači i da taj sistem funkcioniše. On smatra mogućim da se i tada sudovi suprotstave vraćanju izbjeglica u Grčku.

Ali pitanje vraćanja izbjeglica u Grčku je dio šireg problema. EU je 2015. godine odlučila da glavne ulazne zemlje rastjereti i da se 160.000 izbjeglica raspodijeli u druge zemlje EU. Do sada je tek 4.500 ljudi prihvaćeno u drugim zemljama. Više zemalja srednjoistočne Evrope čak se principijelno protivi prihvatanju izbjeglica.

To znači da je preopterećenost u zemljama u koje izbjeglice najprije dolaze veća nego ikada. Sa druge strane spremnost drugih zemalja EU da prihvate dio ljudi tendira da bude ravna nuli. Janis Emanuilidis smatra: „Sistem bi zapravo trebalo temeljno reformisati“. On ne funkcioniše, a s obzirom na to da su frontovi zaoštreni i da su reformski pokušaji propali, “nastoji da se izvuče najbolje od svega”.

Preporuka redakcije