Da li su Njemačkoj zaista potrebni stručnjaci?

Vijesti o stečaju lanca drogerija Schlecker i otpuštanju 25.000 uposlenih radnica još nisu sišle sa novinskih stupaca, a već se pojavljuju nove negativne vijesti: tradicionalna kompanija za katalošku prodaju Neckermann je prijavila stečaj, lanac robnih kuća Karstadt je najavio ukidanje 2000 radnih mjesta, Deutsche Bank čak 9000.

I dok se u medijima detaljno govori o stačajnim postupcima i masovnim otpuštanjima, formiranje novih preduzeća i upošljavanje radnika ostaju skriveni od očiju javnosti. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) redovno provodi anketu u firmama i pita ih o planiranim otpuštanjima ili upošljavanju novih radnika. Alexander Schumann ekonomsista iz DIHK-a opušteno gleda na situaciju na tržištu rada. "Ekonomija je uvijek dinamičan proces. U Njemačkoj se svakodnevno zatvara 20.000 radnih mjesta, a istovremeno se, kada imamo normalan stepen privrednog razvoja, otvara još više," kaže Schumann.

Ovo pozitivno mišljenje međutim ne dijeli ekonomista Dierk Hirschel iz Sindikata Verdi. "Imamo znatno više onih koji traže posao nego radnih mjesta koja su u ponudi. Zvanična statistika o broju nezaposlenih uopšte ne prikazuje stvarnu situaciju."

Statisika ne obuhvata sve nezaposlene

"Mnoge nezaposlene osobe nisu obuhvaćen statistikom, naprimjer oni koji su duže vremena bez posla, isto kao i nezaposleni koji su na prekvalifikacijama ili na daljem obrazovanju. Uz to dolaze i osobe koje obavljaju takozvane 1 euro poslove", kaže Hirschel.

Ovu procjenu djelimično podržava i Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW). "Posebno osobe koje rade pola radnog vremena ili takozvane mini poslove traže radno mjesto sa punim radnim vremenom."

Mnogi razlozi za nezainteresiranost

U nekim branšama se hitno traže radnici koji bi radili puno radno vrijeme. To je posebno slučaj kada je riječ o stručnjacima, zanatlijama ali i radnicima za njegu starih osoba. "Zbog nedostatka radne snage u ovoj branši kriva su prije svega sama preduzeća ali i političari, zato što su plate jako niske, radni uvjeti katastrofalni. Zato se za te poslove niko ne interesuje."

Nedostatak radne snage u kompjuterskoj branši se međutim ne može objasniti malim platama i lošim uvjetima rada. Ovdje su primanja uglavnom nadprosječna. Bernhard Rohleder, šef Njemačkog saveza za informacijisku ekonomiju, telekomunikacije i nove medije kaže da branša ima problem sa imidžom. "Mnogi kada pomisle na informatičku branšu misle na neprospavane noći provedene uz pizzu i colu. Ali situacija je sasvim drugačija. Nudimo inovativne radne modele, kod nas se porodični život i karijera mogu spojiti bolje nego skoro u bilo kojoj drugoj branši." Rohleder kaže da se odgovorni trude da privuku mlade ljude ali da će potrajati i do 15 godina dok oni budu na raspolaganju, te da je zato važno kvalificirati i starije radnike i naravno žene."

Nedostatak radne snage

Alexander Schumann iz DIHK-a kaže da firme aktivno traže stručnu radnu snagu: "Firme na tome mnogo rade. Nedostatak stručne radne snage predstavlja rizik za svaku firmu, borba za dobre radnike je sve veća, firme žele dodatno obrazovati svoje radnike i starije duže zapošljavati."

Mišljenja su u Njemačkoj vrlo različita kada je riječ o tome da li ovoj zemlji zaista nedostaje radne snage. Dok Udruženje njemačkih inžinjera (VDI) govori o 'ogromnoj potrebi', Njemački institut za ekonomska istraživanja situacju vidi drugačije. Karl Brenke sa ovog Instituta kaže: "Trenutna potražnja za mjestima za studij u oblasti inžinjerstva ukazuje na to da će uskoro biti više ponude nego potražnje za ovom stručnom snagom."

Predsjednik Sindikata Verdi Dierk Hirschel, predpostavlja čak da se u javnosti šire pogrešne informacije: "Polazimo od toga da neke informacije o nedostatku stručne radne snage služe ostvarivanju određenih interesa. Cilj je da se preko jeftine radne snage iz inostranstva smanji nivo plata u Njemačkoj. To je vrlo providna strategija," kaže Hirschel.

Autori: Rachel Gessat/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Senad Tanović