Ankete: hoće li Merkel zaista pobijediti?
15. septembar 2017
Izborna predviđanja imaju dvije strane. Dok jedni smatraju da je utrka već gotova, jer kancelarka Merkel na anketama ima 15% prednosti u odnosu na protivkandidata, SPD-ovog Martina Schulza, drugi su skeptični kada je u pitanju tačnost ovih anketa. Predviđanja na anketama se na primjer ipak, nisu pokazala tačnima kada je u pitanju Brexit ili američki predsjednički izbori.
Metode njemačkih ispitivača javnog mnijenja variraju od telefonskih intervjua koje sprovode etabilirane agencije za ispitivanje javnog mnijenja u Njemačkoj, na primjer Infratest dimap ili Forsa, koje imaju ugovore sa vodećim medijima, ili pak online platformi za ispitivanje javnog mnijenja kao što je YouGov. Stranka centra-ljevice SPD uzda se u ankete koje su pokazale da je gotovo pola birača neodlučno. Ipak, ispitivači javnog mnijenja smatraju da su takve nade uzaludne.
„Bili bi to prvi izbori u historiji čovječanstva u kojim bi svi neodlučni glasači pohrlili jednoj stranci, mašući njihovim zastavama", kazao je izvršni direktor Infratest dimapa, Nico A. Siegel za DW. „Naše najnovije brojke ne pokazuju ništa veće šanse za SPD, nego što pokazuju za Merkel, odnosno CDU/CSU.”
Forsa naglašava da glasači stalno ocjenjuju konzervativce kao daleko sposobnije od svojih rivala u brojnim pitanjima. Čak i YouGov, kod kojeg je razlika između glasova za CDU i njenu sestrinsku stranku CSU u Bavarskoj s jedne, a SPD-a sa druge strane nešto manja, prednost daje Merkel na posljednjim rezultatima anketa od 6. septembra.
"Ne sumnjam u prednost CDU/CSU”, kaže za DW ispitivač iz YouGov, Holder Geissler. „Radi se o velikom broju ispitivanja, koja se provode odvojeno i nezavisno. Bili bismo zaista iznenađeni kada bi Schulz nadoknadio razliku."
Zašto su onda Nijemci toliko samouvjereni, ako su Amerikanci i Britanci pogriješili u svojim prognozama? To je direktno povezano sa prirodom izbora u Njemačkoj.
Brexit i Trumpa bilo je teško predvidjeti
Sieger smatra da problem nastaje kada se "trendovi predizbornih anketa" zamijene sa „prognozama". Kod Brexita je bilo tako malo razlike između „da“ i „ne“, da ispitivači javnog mnijenja nisu nikako mogli predvidjeti koja će strana prevagnuti.
Kada je u pitanju Trump i njegova pobjeda na američkim predsjedničkim izborima, istraživači javnog mnijenja bili su uglavnom u pravu kada se radilo o glasovima birača - da će pobijediti Hillary Clinton. Međutim, oni su dali potpuno pogrešnu sliku o elektorskim glasovima, koji zapravo u konačnici određuju ko će biti predsjednik.
„Bilo je gotovo nemoguće predvidjeti," kaže za DW Peter Matuschek, direktor istraživanja o političkom mišljenju.
"Mi se u Njemačkoj ne bismo usudili da na osnovu istraživanja predviđamo kakav će biti raspored mjesta u Bundestagu. Istraživanja u SAD-u nisu bila loša, ali način na koji su prevedena u elektore nije bio u redu."
To je važna činjenica. Ankete o političkim pitanjima mogu biti korisne samo za predviđanje pobjednika ili gubitnika ukoliko reflektuju način na koji se lideri biraju, ali i politički pejsaž zemlje. To nas dovodi do jednog novog pitanja.
Koliko je AfD (Alternativa za Njemačku) zapravo jaka stranka?
Postoje brojne špekulacije o tome da li rezultati anketa tačno oslikavanju nivo podrške koju uživa ksenofobična, desničkarska i populistička stranka AfD. Prema trenutnim rezultatima anketa, mogla bi imati podršku oko 11% birača. Ispitivanja nisu uspjela predvidjeti veliki uspjeh AfD-a na pokrajinskim izborima, kada je stranka dobila i preko 20% glasova, ali misle da će ove godine predviđanja biti tačnija.
„Vjerujemo da je podrška AfD-u precizno oslikana u našim najnovijim brojkama", kaže Siegel. „Razlika između naših posljednjih predviđanja i stvarnih rezultata AfD-a nije bila tako velika".
„Sa online anketama nemamo taj problem, da su ekstremnije stranke premalo zastupljene", kaže Giessler. YouGov također predviđa da će AfD ostvariti oko 11% glasova na izborima.
Matuschek je saglasan, ali je dodao da AfD ipak ima malo "potencijala za neizvijesnost”. To je zbog hirovitosti stranke, zbog njene sposobnosti da osvoji medijski prostor, ali i nedodatka tradicije. Stranka je, podsjetimo, osnovana 2013. godine.
Geissler je naglasio i da u Njemačkoj stranke rijetko osvajaju apsolutne većine i da zato moraju oformiti koalicije. Stoga je „šestostranački" sastav mnogo „kompliciraniji" nego sastav sa manje stranaka.
Manje stranke mogle bi profitirati od zategnute situacije
Na izborima 24. septembra se 6 stranaka bori za mjesta u Bundestagu, te za većinske koalicije koje će omogućiti izbor kancelara. U Njemačkoj je na vlasti trenutno takozvana „velika koalicija", koju čine CDU/CSU i SPD, a ako je historija ikakav pokazatelj, bit će napetosti na izborima.
Sieger kaže da će male stranke moći profitirati. Seissler sličan scenarij prepoznaje u posljednjih nekoliko anketa.
„Pretpostavljam da će i CDU/CSU i SPD izgubiti dobar dio podrške prije izbora", kazao je. „U trendu su manje stranke – i to ne samo u našim ispitivanjima."
Ključ za sve stranke, a posebno one veće, je način na koji pokreću svoje birače. Zbog toga su predviđanja o tome koje bi stranke mogle formirati vladajuću koaliciju još kompliciranije.
„Uvijek je problem predvidjeti ko će zapravo izaći na izbore", priznaje Matuschek.
Relativno velik broj Nijemaca koji će glasati poštom, oko trećina, moglo bi ići na ruku strankama sa etabiliranim glasačkim tijelom. U svakom slučaju, iako gotovo svako predviđa pobjedu Merkelove, a izbori se uglavnom ocjenjuju kao dosadni, dosta je neizvijesnoti u vezi s tim koje su koalicije moguće.
„Kao istraživač javnog mnijenja, teško mi je reći da su izbori dosadni", rekao je Siegel. Ako bih tako mislio, to bi značilo da nisam izabrao pravu profesiju."