Da li Srbija ima pravo da se miješa u zbivanja u BiH ?

Tema je dobila na aktuelnosti nako otvorene podrške američkog državnog sekretara, Kondolize Rajs Sporazumu o ustavnim promjenama u BiH. Tek tada je taj dokument, u ovdašnjim političkim krugovima i javnosti, postao krajnje sumnjiv i protumačen, zapravo, kao korak ka ukidanju Republike Srpske. U novinskim komentarima i anketama televizijskih kuća koje se tretiraju kao patriotske, kao što je naprimjer «Palma plus», uočljivi su pokušaji stvaranja ravnoteže kada je riječ o ovoj osjetljivoj temi. Postoje tri osnovna pristupa ovom pitanju kada je riječ o političarima. Miloljub Albijanić, šef poslaničkog kluba stranke «G17 plus», koja drži najveći dio finansija u Srbiji, smatra suvišnim bilo kakvo političko miješanje u poslove BiH:

«Mislim da ingerencije Republike Srpske zavise, pre svega, od nje same. Država Srbija može tu da pomogne u ekonomskoj sferi; da po nekoj mojoj proceni učestvujemo u privatizaciji preduzeća i da se kroz to oseća jačina Srbije na tom prostoru».

Na drugoj strani, generalni sekretar Srpske radikalne stranke, Aleksandar Vučić, smatra da je to još jedna antisrpska urota:

«Oni misle da mogu da urušavaju Republiku Srpsku da nikada nikome ne bi palo napamet da to poredi, na neki način, sa Kosovom i Metohijom pa da kaže da se ne može na jednoj strani davati uslovna nezavisnost (Kosovu), a da sa druge strane Srbima (u RS) ne date ništa. Oni će sa tim nastaviti. Problem su naši ljudi, naši političari u Republici Srpskoj koji se obično slažu sa odlukama okupatora i sami ih sprovode u delo. I to je nešto što bi moralo da se promeni u budućnosti, jer se plašim da je tamo srpska vlast još gora nego što je srpska vlast u Beogradu».

Narodni poslanik Meho Omerović na sve to gleda realističnije i smirenije:

« Po svemu sudeći, taj Ustav će biti napravljen na taj način da će biti smanjene ingerencije entiteta što ne znači da će RS i Federacija BiH, kao entiteti, biti ukinuti. U mnogome će biti oduzete njihove ingerencije. Da li Beograd može da se umeša? Može i ima pravo na to kao potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma».

Ovo su, moglo bi se reći, tri tipična mišljenja političara o ustavnim promjenema u BiH i mogućem postupnom ukidanju Republike Srpske. Većina smatra da se Srbija može da miješa u te promjene samo kao potpisnik i zaštitnik Dejtonskog sporazuma. I ništa više od toga. Isto tako, opšte je mišljenje da će ustavne i uopšte društvene promjene u BiH teći mnogo sporije nego što to sada izgleda. To ima i dobru stranu. U međuvremenu će se smirivati strasti tako da će predstavnici svih naroda u ovoj državi početi više da razmišljaju šta je u njihovom konkretnom interesu nego da li će opstati određeni nacionalni simboli ili će ih zamijeniti zajednički.