Da li nas meso čini bolesnima? | NRS-Import | DW | 08.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Zdravlje

Da li nas meso čini bolesnima?

Iako je sve više vegetarijanaca i vegana, globalna potrošnja mesa je u porastu. To nije samo ekološka, nego i zdravstvena katastrofa. Postoji li uopšte dobar razlog da se i dalje jede meso?

Svake godine širom svijeta od kardiovaskularnih bolesti umre 17 miliona ljudi. 17 miliona ljudi koji se bore sa povišenim krvnim pritiskom, srčanom aritmijom, aterosklerozom ili srčanim udarom.

Razvijene nacije posebno se bore sa sve većim brojem ljudi koji pate od ovih bolesti povezanih s ishranom. Tu spadaju i gojaznost, šećerna bolest i neke vrste raka, a glavni krivci su: previše šećera, alkohol i duhan. I previše mesa.

"Pandemija je pogodila društva s poremećajima u ishrani", kaže farmakolog i nutricionista Martin Smollich sa Instituta za nutricionističku medicinu na Univerzitetu u Lübecku.

Pročitajte i: Povećanje poreza na meso - Problem demokratije

Prema studiji „Atlas mesa" koju su objavili Fondacija „Heinrich Böll" i BUND 2021, globalna potrošnja mesa se udvostručila u posljednjih 20 godina. U 2018. godini pojedeno je 360 ​​miliona tona. Ovo ne samo da ima razorne efekte na emisije stakleničkih plinova, biodiverzitet i potrošnju vode, nego vas može razboljeti u pravom smislu te riječi, smatraju eksperti.

Koje bolesti uzrokuje meso?

Walter Willet se već 40 godina bavi istraživanjem odnosa ishrane, bolesti i zdravlja. On je profesor epidemiologije i nutricionizma u T.H. Chan Školi javnog zdravstva u Bostonu.

Na pitanje o glavnim zdravstvenim problemima uzrokovanim konzumacijom mesa, on navodi kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2. Posebno veliku štetu ovdje nanosi crveno meso, odnosno goveđe, svinjsko, kozje meso ili pak jagnjetina, kaže Willet.

„Crveno meso je bogato zasićenim mastima, koje podižu LDL holesterol u krvi i definitivno je uzrok srčanih udara“, kaže Willet. Istovremeno, crveno meso gotovo da ne sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, koje smanjuju nivoe masti u krvi, a time i rizik od srčanih bolesti.

Crveno meso povećava faktor rizika koji je već dobro poznat kardiolozima: trimetilamin oksid ili skraćeno TMAO. To dovodi do abnormalnog nakupljanja holesterola i drugih masti u arterijama, što se naziva ateroskleroza. Prema američkoj studiji iz 2019. godine, prvi znaci ateroskleroze postaju vidljivi nakon kratkotrajne ekstremne konzumacije crvenog mesa. "Ekstremno" ovdje znači dvije porcije mesa dnevno. Mnogim Evropljanima to polazi od ruke vrlo lako.

Istraživači također sumnjaju da konzumacija crvenog mesa narušava funkciju bubrega. Oni su primijetili da su bubrezi bili manje efikasni u uklanjanju TMAO nakon mesnog obroka.

Meso povećava rizik od dijabetesa tipa 2

Walter Willet je bio uključen u neke studije koje su istraživale vezu između konzumiranja mesa i dijabetesa mellitusa, također poznatog kao dijabetes tipa 2.

Prema istraživanjimu, crveno meso posebno potiče razvoj dijabetesa. U drugoj studiji, Willet i njegove kolege su također otkrili vezu između mesa na žaru ili pečenog mesa i povećanog rizika od dijabetesa. Rezultat se odnosi ne samo na goveđi odrezak, već i na pileći but.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od šećerne bolesti boluje oko 60 miliona ljudi u Evropi, s tendencijom rasta. Dijabetes se "u velikoj mjeri može izbjeći zdravom prehranom i dovoljnom tjelovježbom", navodi SZO na svojoj web stranici.

Ali meso je samo jedna varijabla. „Izostavljanje mesa iz prehrane, dok se i dalje konzumiraju napici zaslađeni šećerom, nema nijednu zdravstvenu korist“, kaže Willet. Svako ko jede samo pomfrit i Coca-Colu može biti i vegetarijanac i dijabetičar u isto vrijeme, objašnjava on.

Infografik Fleischatlas Fleischkonsum EN

Konzumacija mesa po državama prema podacima studije "Atlas mesa" 2021. godine

Je li meso kancerogeno?

Različite studije su dokazale povezanost rizika od razvoja određenih vrsta raka i konzumacije mesa. Ovdje je posebno problematično crveno i prerađeno meso, uključujući kobasice, šunku i salamu.

Međutim, 2019. godine na naslovnicama se pojavila publikacija tima naučnika iz takozvanog konzorcijuma NutriRECS, preporučujući odraslima da i dalje konzumiraju crveno i prerađeno meso kao i prije. Publikacija je izazvala kritike stručnjaka jer su, kako pišu i sami autori, preporuke zasnovane na izuzetno slabim dokazima.

Zapravo, tri od pet meta-analiza koje su autori konzorcijuma koristili kao osnovu za svoju preporuku otkrile su da crveno i prerađeno meso dovode do veće smrtnosti od raka.

Druga meta-analiza iz 2021. također je došla do zaključka da česta konzumacija mesa značajno povećava rizik od raka dojke i debelog crijeva, na primjer. Druge kancerogene tvari također nastaju prilikom pečenja ili roštiljanja.

Flash-Galerie Rezepte Hähnchenschenkel Hähnchen

Pileće meso je manje štetno od crvenog mesa

Možee li se odreći mesa?

Mnogi ljudi još uvijek vjeruju da je meso jednostavno dio zdrave prehrane. To jeste istina u regijama u kojima je teško uzgajati povrće i mahunarke, i gdje se ljudi oslanjaju na hranjive tvari koje im daje meso njihovih životinja.

„Naravno, meso ima i vrijedne sastojke“, kaže Walter Willet. Pileće meso je manje štetno od crvenog mesa, a riba takođe može doprinijeti zdravoj ishrani. Niko se ne mora u potpunosti odreći mesa i životinjskih proizvoda da bi ostao zdrav.

"Najbolja stvar je, međutim, pretežno biljna ishrana", kaže ovaj nutricionista. Orašasti plodovi, mahunarke i proizvodi od soje su dobri izvori proteina. Povrće je također bogato vlaknima, što je važno za zdravlje crijeva.

Pogledajte video 13:37

Što danas znači hraniti se zdravo?

Dakle, koji dobar razlog postoji da se jede meso? „U industrijalizovanim zemljama ne postoji ni jedan razlog", kaže nutricionista Martin Smollich.

Nedavno objavljena studija Univerziteta u Bonnu dolazi do zaključka da se potrošnja mesa samo u Evropi mora smanjiti za najmanje 75 posto ako se klimatski ciljevi žele postići.

Iako raste broj vegetarijanaca i vegana, raste i globalna konzumacija mesa. Životinjama je potrebna hrana, voda i zemlja. Globalne emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje mesa i životinjskih proizvoda dvostruko su veće od onih iz proizvodnje biljne hrane, prema studiji iz 2021. Gotovo 60% emisija štetnih za klimu u prehrambenom sektoru može se pripisati proizvodnji životinjskih proizvoda.

Walter Willet stoga smatra da su ekološke posljedice konzumiranja mesa odgovor na pitanje "Koliko vas meso čini bolesnima?” moraju uzeti u obzir. Jer, "nema zdravih ljudi bez zdrave planete", zaključuje on.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu