Da li je moguć zajednički nastup bh. političara? | NRS-Import | DW | 24.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Nepostojanje jedinstvenog stava u BiH

Da li je moguć zajednički nastup bh. političara?

Govor Željka Komšića pred Generalnom skupštinom UN-a izazvao je buru u regionu, protivljenje Dodika i i neslaganje hrvatskog predsjednika Milanovića. Kako da političari u BiH nastupaju u ime cijele zemlje?

Odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, postavilo se pitanje nastupa BiH u svijetu, kada je izrađen dokument o osnovnim pravcima spoljne politike i prioriteta. Rezultat je trebao biti jednstven stav u u svijetu prilikom nastupa političara, što je u dobroj mjeri u početku funkcionisalo, potvrdio je za DW Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU. Kaže da je na početku postojalo mnogo više tog jedinstvenog stava, nego što je to danas slučaj.

„Međutim, ono što vidim je da, uprkos onom što je dogovoreno, počeli su da se javljaju individualni nastupi i da se odstupa od dogovora“, kaže Topčagić, koji je od početka učestovovao u radu na integraciji BiH ka EU.

„Mi smo u jednom periodu imali stav Predsjedništva, kada EU postigne saglasnost oko nečega, da se automatski i BiH pridružuje tome. Onda smo vidjeli da se i od toga odstupa, zavisno od interesa pojedinačnih aktera. Sve je manje tog zajedničkog nastupa, sve više pojedinačnog“, kaže nekadašnji direktor Direkcije za evropske integracije BiH.

Samostalna politika koja se vodi godinama, pravi je pokazatelj diplomatije u BiH, što je poražavajuće, kaže i Slobodan Šoja, istoričar i bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu.

- pročitajte i ovo:  Diplomatski skandali nakon hapšenja Edina Vranja

Nikad u ime cijele zemlje

„Diplomatija služi, našim ljudima koji predstavljaju BiH na razne načine, da li kroz ambasadore, ministre, predsjednike, da iskoriste taj podijum ili nastup za promociju nekih privatnih političkih stavova. Sve što sam do sada vidio, u više od 20 godina bavljenja diplomatijom, svi koji nastupaju u ime BiH, nikada ne nastupaju u ime cijele zemlje. Kada nastupaju, zaborave iz koje zemlje dolaze“, kaže za DW Slobodan Šoja, istoričar i bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu.  

Posljednji nastup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića na Generalnoj skupštiini UN-a, samo je potvrdio ove teze kaže Šoja, bez obzira što se on, kako ističe, slaže sa sadržajem Komšićevog govora.

Komšić je govorio na skupštini, uprkos protivljenju srpskog člana Predsjedništva, Milorada Dodika i nepostojanju odluke kolektivnog šefa države o nastupu. U govoru je bio zastupljen širok spektar tema, od klimatskih promjena, preko ljudskih prava i potrebe da BiH bude uređena kao građanska država, do priče o pokušaju zemalja regiona da izvrše aneksiju dijelova teritorije BiH.

- pročitajte i ovo:  Dodik u Briselu: "Za sve što ne valja ja sam kriv"

Pripajanje teritorija

„Kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera, prije svega susjednih zemalja, traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije i raspada BiH, te pripajanja dijelova njenih teritorija susjednim zemljama“, kategoričan je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, na Generalnoj skupštini UN-a.

Trenutno prvi od trojice šefova BiH rekao je da su to isti „faktori koji negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine“, a uz to se veličaju ratni zločinici i dodjeljuju priznanja.

"Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka. To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a“, rekao je Komšić.

U trenutku dok se jedan član Predsjedništva, u ovom slučaju Komšić, spremao za obraćanje u UN-u, drugi je poslao pismo generalnom sekretaru, upozoravajući ga da ukoliko dozvoli Komšiću da se obrati Generalnioj skupštini, da će to "doprinijeti raspadu BiH".

„Ovdje je važno da je generalni sekretar UN-a umiješan u raspad BiH, što se dešava. Jednog dana, kada se bude pisala istorija, onda će se spomenuti i ovaj događaj, da je generani sekretar primio u privatnu posjetu čovjeka koji je klevetao druge po BiH i da je to doprinijelo nerazumijevanju, zbog čega se ona raspada“, rekao je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, nakon Komšićevog obraćanja.

Konstatno u kampanji

Novinar i analitičar iz Mostara Emil Karamatić, kaže da zemlja koja ne može da formira vlast tri godine nakon izbora u jednom dijelu zemlje, ne može da ima zdrav diplomatski nastup.

„Ti silni raskoli koji se događaju od najnižih nivoa vlasti pa do Predsjedništva, sve se to odražava na diplomatsku sliku. BiH funkcioniše na principu diplomatije tri strane. Isčitavamo da Hrvatska predstavlja Hrvate u BiH, Srbija Srbe, Bošnjaci traže spas u Turskoj. Međutim, koliko ga Hrvati nemaju u Hrvatskoj, Srbi u Srbiji, toliko ga nemaju ni Bošnjaci u Turskoj. Sve je to predizborna priča, jer smo mi konstantno u kampanji za izbore“, kaže Karamatić, ističući da je diplomatska scena, odraz stanja u zemlji.

Sa tim se ne bi složio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je, kako pišu mediji u regionu, "opalio šamar suverenoj Bosni i Hercegovini". On je tokom boravka u Njujorku, prozvao sebe predsjednikom Hrvata i u BiH, zbog čega ga je Komšić nazvao, „šarlatanom opasnih namjera“.

- pročitajte i ovo:   Milanovićeva turneja po bivšoj Herceg-Bosni

„To je naš mentalni problem. Da odlazite vani sa namjerom da svijet prevarite pogrešnim podacima, jer vi nastupate samo za jednu stranu. Gospodin Komšić održao je solidan govor, ali to nije govor cijele BiH. To je govor jedne političke opcije. To što je ta opcija meni lično bliska, nema nikakve veze, jer ima ljudi koji drugačije misle u BiH“, kaže Šoja, navodeći da nije pitanje da li je Komšić nešto dobro rekao ili ne, nego da to mora biti govor koji odražava stavove cijele BiH. 

Nema kraja krizi

BiH je u konstatnoj krizi već 30 godina. Ponekad se pojave samo kratki vremenski periodi, koji bi se mogli nazvati funkcionisanjem države a i to se događa samo ako su lični interesi u pitanju, obično ostanak na vlasti. Posljednja kriza, izazvana je nakon nametanja Zakona o negiranju genocida, nakon čega ni u Predsjedništvu nema podrške za bilo kakvu odluku ili nastup van BiH. Prema signalima iz zvanične Banjaluke, kriza će biti okončana nakon što zakon bude povučen ili suspendovan. Međutim, sudeći prema stavovima druge strane, ova kriza i blokada institucija trajaće u manjoj ili većoj mjeri, sada je već izvjesno, do izbora naredne godine.

- pročitajte i ovo:   Marion Kraske: Zaustaviti etno-nacionalističke kartele moći u BiH

„Tačno da postoje i ti problemi i pitanja o kojima treba postići dogovor, ali kada uporedite teme kojima se mi bavimo sa temama kojima se bavi šira međunarodna zajednica, vidite da ovo što mi govorimo ovdje i što nam se servira kao problem, neće dovesti do napretka“, zaključuje Topčagić.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu