Da li je Belgija pred raspadom?

Na belgijskoj televiziji emituju se emisije na francuskom i holandskom jeziku. Filmovi u kinima titluju se na dva jezika. U metroima , tramvajima i na ulicama informacije i plakati su uvijek dvojezični. Pa ipak Flamanci i Valonci ne žive zajedno, već jedni pored drugih, kaže Veronique Lamquin, voditeljica resora politike u najvećem belgijskom dnevnom listu "La Soir" "Sve rjeđe se dešava da Valonci i Flamanci istinski komuniciraju jedni s drugima. Malo je toga zajedničkog, što dijele jedni s drugima. Gledamo različite TV-programo, interesujemo se za različite stvari. Živimo u dva različita svijeta. Mi valonci želimo Belgiju. Ali, šta nas veže za Flamance? Da budem iskrena, ne puno toga."

Danas nastavak pregovora o ustavnoj reformi u Belgiji

U srijedu (8.10.2008) nastavljaju se pregovori o reformi Ustava. Po pet predstavnika Flamanaca i Valonaca okupili su se za zajedničkim stolom u nadi da će konačno iznaći rješenje. Belgija bi se , kada su u pitanju ovi razgovori, mogla naći pred odlučujućim preokretom, smatra Veronique Lamquin. "Sjeverni dio Belgije Flandrija, gdje se govori holandski jezik, traži veći stepen autonomije. Cilj reforme državnih institucija je ojačati regione i opštine. Pitanje je samo, kako daleko se može otići sa autonomijom. I da li je treba proširiti ili ograničiti samo na tržište rada i poresku politiku. Valonci se pribojavaju da Flamanci sa sjevera teže odcjepljenju od juga", kaže Lamquin.

Brisel ključan u pregovorima između Valonaca i Flamanaca

Za siromašnije oblasti naseljene Valoncima bi otcjepljene bilo ravno ekonomskom kolapsu. Bez transfera novca sa bogatog sjevera Belgije u siromašni jug sadašnji životni standard Valonaca ne bi bio održiv. To se odnosi i na glavni grad Brisel. Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se sve više Valonaca miri sa eventualnom idejom otcjepljenja. Veronique Lamquin sumnja da bi Flamanci ipak dozvolili da spor ode tako daleko: "Mislim najprije da je takav scenario vjerovatniji sada nego što je bio prije dvije godine. Pa ipak vjerujem da će Flamanci biti zadovoljni i sveobuhvatnom državnom reformom. U pregovorima je ključan Brisel. Flamanci ne mogu niti žele odustati od Brisela. To je glavni grad Evrope, jedini belgijski grad, koji ima međunarodni značaj. Flamanci dobro znaju da u slučaju otcjepljenja nikada neće dobiti Brisel. Tim prije što je velika većina stanovnika Brisela frankofonog porijekla, 90% njih pa čak i više." Veronique Lamquin smatra da je važno da obje strane shvate da ne smiju propustiti ovu šansu. Jer ukoliko se Flamanci i Valonci ovaj put ne dogovore, Belgija će stajati pred raspadom.