Da li američka vojska napušta Njemačku? | Politika | DW | 07.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Da li američka vojska napušta Njemačku?

Američki državni sekretar Majk Pompeo prisustvovaće obilježavanju 30. godišnjice od pada Berlinskog zida. Za njega lično to je i svojevrsno putovanje u prošlost. Pompeo je i sam nekada bio vojnik u Njemačkoj.

Za Majka Pompea Njemačka nije nepoznata zemlja: 1986. je kao najbolji student generacije diplomirao na Vojnoj akademiji Vest Point, a potom otišao u podijeljenu Njemačku.

Patrolirao je i kod Berlinskog zida, ali je većinu vremena bio stacioniran blizu Bajrojta u Gornjoj Franačkoj. Bio je komandir tenkovske jedinice u kasarni Kristensen u mjestu Bindlaher Berg. Ta baza je bila strateški locirana, samo nekih 70 kilometara od nekadašnje unutrašnje njemačke granice: Bavarska se na sjeveru graniči sa Tiringijom, kao i sa tadašnjom Čehoslovačkom, koja je takođe pripadala Varšavskom paktu.

Sudbina stranih baza u Njemačkoj

Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, američke trupe znatno su smanjene. Godine 1992. američke snage povukle su se i iz Bindlaher Berga. Neke zgrade su srušene, a druge pretvorene u stanove. Danas samo ime jedne ulice podsjeća na vrijeme kasarne Kristensen. Tu je i kuglana koju su otvorili Amerikanci, i auto servis koji se zove US Cars Franken. Tamo danas živi oko 900 ljudi. Bivši američki vojnici na Fejsbuku razmijenjuju iskustva o vremenu koje su proveli u toj bazi.

Slično je već godinama i sa drugim američkim bazama: Amerikanci se povlače ili barem smanjuju prisustvo. Majk Pompeo je kao vojnik video sasvim drugačiju sliku.

Bildergalerie Able Archer Checkpoint Charlie 28.10.1961 (picture alliance/ldpa)

Američki i sovjetski tenkovi 1961. u Berlinu

SAD su Zapadnoj Njemačkoj 1990. pred kraj Hladnog rata, imale više od 200.000 vojnika. Na istoku Njemačke, u DDR-u, bilo je dvostruko više sovjetskih vojnika: sovjetske trupe su smatrane najvećom vojskom koju je neka strana okupaciona snaga ikada imala u tako dugom vremenskom periodu.

Međutim, dok su 1994. i posljednji vojnici napustili teritoriju bivšeg DDR-a, trupe zapadnih saveznika, drastično smanjene, ostale su u Njemačkoj, zemlji-članici NATO.

Američke baze – ekonomski faktor

Nigdje u svijetu američka vojska nema tako jaku bazu kao u Njemačkoj. Danas na njemačkom tlu ima oko 35.000 američkih vojnika, posebno u pokrajinama Porajnju-Falačkoj, Bavarskoj, Baden-Virtembergu i Hesenu. Amerikanci čine daleko najveći kontingent stranih trupa u Nemačkoj. Britanci imaju 3.000 vojnika, a svi drugi daleko manje. Poređenja radi: Bundesver danas ima oko 182.000 vojnika.

Ali američka vojska u Njemačkoj nije samo od presudnog vojnog značaja, već je i važan regionalni ekonomski faktor. Pored vojnika, za oružane snage radi i 17.000 američkih i 12.000 njemačkih civilnih radnika.

S obzirom na to da su američke baze uglavnom u ruralnim oblastima, kao na primjer baza Ramštajn, lokalni političari obično vole što su im tamo Amerikanci.

Ramstein Air Base (Imago/StockTrek/T. Ziegenthaler)

Američka vojna baza u Ramštajnu

Tramp prijeti premještanjem trupa

Ali, zbog toga što Njemačka za vojsku ne izdvaja minimum od dva odsto BDP, kako je dogovoreno u NATO, predsjednik Donald Tramp više puta je govorio o djelimičnim premještanju američke vojske na istok. U junu je bilo govora o prebacivanju hiljadu vojnika u Poljsku, koja je već ispunila obećanje od tih dva odsto.

„Brojni predsjednici SAD su od najveće evropske ekonomije tražili da plati za svoju odbranu. To se vuče već dugi niz godina. Sada se došlo do tačke kada mora da se reaguje", rekao je ovog leta Ričard Grenel, Trampov ambasador u Berlinu.

Ali za sada je sve ostalo na prijetnjama, vjerovatno zato što se promijenio glavni cilj prisustva američkih trupa u Njemačkoj: odbrana od neprijateljskog napada na Njemačku više nije u fokusu.

Preko njemačkih baza, prije svega one u Ramštajnu, SAD upravljaju vojnim operacijama u Aziji i Africi. Čini da Amerikanci u doglednoj budućnosti s tim u vezi neće moći bez Njemačke. U svakom slučaju, ulaganja SAD u baze u Njemačkoj sugerišu da Amerikanci ipak žele da zadrže snažno prisustvo u Njemačkoj.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije