Da li će sukob sa crkvom poljuljati dominaciju Đukanovića? | Evropa | DW | 10.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Region

Da li će sukob sa crkvom poljuljati dominaciju Đukanovića?

U Crnoj Gori 30. avgusta održavaju se parlamentarni izbori na kojima partija Mila Đukanovića želi da produži tridesetogodišnju vladavinu. Opozicija se uzda u to da su protesti zbog crkvenog zakona oslabili moć vlasti.

Milo Đukanović

Milo Đukanović

Građani Crne Gore 30. avgusta izlaze na jedanaeste parlamentarne izbore od pada komunizma i pete od obnove nezavisnosti 2006. godine. Za razliku od drugih država Balkana, koje su tokom posljednjih 30 godina iskusile jednu ili više smjena vlasti, Crna Gora ostaje jedina zemlja u ovom dijelu Evrope koja ima višedecenijsku dominaciju jedne stranke – Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, predsjednika države Mila Đukanovića.

Ko su glavni igrači na izborima?

DPS na izbore ide samostalno, a kasnije se uzda u podršku manje vladajuće partije Socijaldemokrata (SD) i manjinskih stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, koje su njihovi tradicionalni partneri. Listu najjače stranke predvodi aktuelni premijer Duško Marković. Na suprotnoj strani su 4 opoziciona bloka i to dvije veće koalicije, jedna okupljena oko dominantno prosrpskog Demokratskog fronta i druga koju predvode Demokrate te procrnogorske Socijaldemokratska partija (SDP) i URA.

Izbori se održavaju u jeku epidemije koronavirusa ali i nakon velikog sukoba vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je doveo do višemjesečnih protestnih litija SPC po ulicama crnogorskih gradova a koje je podržao najveći dio opozicije ali i ogroman broj građana. Iz DPS-a su već poručili da su ovi izbori ponovo sudbinski i da se na njima brani suverenitet Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma oličenog i u SPC, dok i u opoziciji tvrde da su izbori sudbinski – ali za odbranu crkve i njenih svetinja.

Politički analitičar Boris Marić kaže za DW da će rezultat izbora zavisiti od više faktora među kojima je i izlaznost, za koju očekuje da će biti manja zbog epidemije. Do sada je, po pravilu, manja izlaznost omogućavala lagane pobjede DPS-u ali kada je bila preko 70%, vlast bi pobjeđivala, ali sa malom razlikom i opozicija je imala neku šansu.

Montenegro Wahlen (DPS)

Iz DPS-a su poručili da su ovi izbori sudbinski i da se na njima brani suverenitet Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma.

,,I ovog puta imaćemo malu razliku za jednu stranu", tvrdi Marić.

S druge strane, novinarka političke redakcije lista "Vijesti" Biljana Matijašević smatra da veće šanse za pobjedu ima vlast jer, kako kaže, obilato koristi institucionalnu prednost i državne resurse zloupotrebljava u izborne svrhe, pa tako zvaničnici, predvođeni premijerom Markovićem, posljednjih dana otvaraju sve što se može otvoriti.

"Značajna prednost za vlast je i kontrola nad biračkim spiskom u kojem, prema analizama, ima „fantoma", pa je omogućeno glasanje značajnom broju ljudi koji odavno ne žive u Crnoj Gori", kaže Matijašević za DW.

I ona, poput Marića, vjeruje da će konačan rezultat dosta zavisiti od izlaznosti, jer će neki glasači zbog straha od koronavirusa ostati kućama.

"Ipak, to će mahom biti glasači opozicije i neopredijeljeni jer birači DPS-a su većinom disciplinovani, odnosno za svakog njihovog glasača je zadužen neko iz izbornog štaba, da ga opomene kad i za koga treba da glasa. Takođe, DPS će ponovo koristiti oprobane metode kao što su zastrašivanje, obećanja, podjele pomoći...", kaže Matijašević.

Marić ima nešto drugačije mišljenje.

"Vjerujem da DPS neće uspjeti da izvede baš sve svoje birače. Tu prije svega mislim na glasače iz dijaspore, jer su i dalje zatvorene neke granice zbog virusa, zatim starije stanovništvo koje se boji zaraze, te dio birača koji je razočaran sukobom sa crkvom. Iako se tu radi o nekoliko procenata, to može biti važno za krajnji rezultat", kaže Marić.

Montenegro Podgorica | Protest der Orthodoxie gegen geplantes Gesetz (Getty Images/AFP/S. Prelevic)

Protesti u Podgorici decembra prošle godine

Faktor litija

Marić upozorava i da će rezultat itekako zavisiti od toga koliko će DPS sanirati političku štetu koju je imao zbog litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

"Veliki dio naroda loše je reagovao na taj zakon i to je za DPS jedna nova situacija koju moraju amortizovati i riješiti jer su zbog toga izgubili dio biračkog tijela. DF i Demokrate sa svojim partnerima, po nekim istraživanjima, zajedno imaju oko 40 posto. Taj blok se ukrupnio do mjere da ne može biti rasipanja glasova na toj strani i oni će izvući iz sebe maksimum u datim okolnostima. S druge strane, DPS je sam uvijek bio na 40 posto ali je vjerovatno izgubio nekoliko procenata zbog litija. Ipak, sa njima tradicionalno idu manjinske stranke i to je još nekoliko procenata. Tako da bi konačan ishod mogao da zavisi od rezultata građanskih partija SDP-a i URE. Ako obje uđu u parlament, mislim da će DPS-u biti teže da zadrži vlast ali ako neka ostane ispod cenzusa od 3 posto, šanse im se povećavaju", smatra Marić.

I Matijašević smatra da značajan broj birača DPS-a ne podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti ali je sada pitanje da li će prevladati njihovo nezadovoljstvo ili strah od gubitka svog ili radnog mjesta nekoga od članova porodice.

"Mislim da će svakako rezultat DPS-a biti slabiji nego na prethodnim izborima", kaže ona, dodajući da su litije ojačale koaliciju oko DF-a, tako da će neopredijeljeni birači, koji su i vjernici, sada dati glas DF-u, koji će tradicionalno dobiti i "srpske" glasove. Bolji rezultat predviđa i Demokratama.

S druge strane, Marić kaže da DPS nikada ne treba potcjenjivati.

,,Iako će 'energija litija' doprinijeti većoj mobilizaciji opozicionih birača, DPS je dominantna crnogorska partija, koja drži pod kontrolom državne institucije i već se vidi da se u kampanji ne libe od maksimalne zloupotrebe državnih resursa. To će biti adut na koji će igrati, kako bi maksimalno nadomjestili štetu od litija", smatra Marić.

Montenegro Wahlen (DW/R. Kračković)

DPS na izbore ide samostalno, a kasnije se uzda u podršku manje vladajuće partije Socijaldemokrata (SD) i manjinskih stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.

Da li će opozicija, ako izgubi, priznati poraz?

Opozicija je ušla u izbornu trku iako je dugo prijetila bojkotom tvrdeći da su uslovi za izbore nepošteni i da daju veliku prednost DPS-u. Nakon prošlih izbora, nisu čestitali vlasti na pobjedi niti priznali rezultate.

"Nerealno je očekivati da će ovi izbori biti fer, imajući u vidu litije, neuspješnu reformu izbornog zakonodavstva, korišćenje koronavirusa za zabranu okupljanja, hapšenja zbog navodnog kršenja mjera protiv zaraze…”, smatra Matijašević. Ona kaže i da vlast netransparentno troši novac iz budžetske rezerve i odbija da ukloni "fantome” iz biračkog spiska.

S druge strane, Marić kaže da je opozicija imala 4 godine da dođe do fer uslova za izbore ali oni nikad nisu ponudili zajedničku strategiju.

"Parcijalno su i na kraju neuspješno pregovarali s vlašću, prijetili su bojkotom i sada izlaze na izbore iako su, po mom mišljenju, uslovi gori nego 2016. godine. Svojim pristankom da izađe na izbore, opozicija ih je ovaj put do kraja legitimisala i sva priča o neregularnosti izbora neće imati potrebnu težinu, i ako bude istinita", zaključuje Marić.

Matijašević, pak, upozorava da, bez obzira ko pobijedi na izborima, suočiće se sa velikim problemima zbog ekonomske krize usljed koronavirusa.

"Moraće da vidi kako i gdje nabaviti novac za servisiranje budžeta, kako spriječiti zatvaranje preduzeća i gubitak radnih mjesta, kako sanirati velike gubitke u turizmu”, zaključila je Matijašević.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije