Cyber prijetnje zasjenjuju predizbornu kampanju u Njemačkoj | Politika | DW | 10.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

napadi hakera

Cyber prijetnje zasjenjuju predizbornu kampanju u Njemačkoj

Hakerski napadi i kampanje dezinformiranja mogli bi utjecati na savezne izbore u Njemačkoj, upozoravaju stručnjaci. Prvi incidenti pokazuju da je prijetnja realna.

Kad su njemački demokršćani (CDU) u januaru na kongresu, održanom online, birali partijsko rukovodstvo, hakeri su pokušali serijom masovnih cyber napada gurnuti online-Kongres u kaos. Napadači, uglavnom iz inozemstva, više su puta bombardirali web stranicu stranke kako bi srušili server. Uspjeli su: Live-Stream Kongresa se zaledio.

U konačnici je stranci pošlo za rukom odbiti napade blokirajući pristup iz inozemstva, a također i iz nekih mjesta u zemlji. Delegati, na koje napadi nisu utjecali, su između ostalog izabrali novog predsjedavajućeg stranke preko izbornog sistema koji se odvijao na posebnom serveru, što je pak bila sigurnosna mjera kako bi se zaštitio cijeli proces.

Ipak osujećeni napad, koji je stranka potvrdila za DW, pokazao je postojanje cyber prijetnji s kojima se Njemačka suočava u ovoj godini s obzirom na izbore u šest saveznih zemalja i savezne izbore u septembru. 

„Razina prijetnje u cyber prostoru ostaje i dalje visoka", kaže glasnogovornica Saveznog ureda za informacijsku tehnologiju (BSI). BSI je primijetio porast kako cyberskih napada tako i ukradenih podataka koji se objavljuju online. Oboje može utjecati na izbore u ovoj godini, navodi BSI.

Digitalni Kongres CDU-a

Digitalni Kongres CDU-a

Američka tehnološka tvrtka Microsoft, koja savjetuje njemačke vlasti u osiguranju predizborne kampanje od cyber prijetnji, također upozorava da napadači sve više kombiniraju više od jedne strategije. "Ovi hibridni napadi su ono što se posebno tiče nas i ostalih u tehnološkoj industriji," kaže Jan Neutze, koji je na čelu tvrtke "Program obrane demokracije".

Trostruka prijetnja

Cyber prijetnja može se smatrati trostrukom prijetnjom. Prvo je hakiranje. Zbog ograničenja uzrokovanih pandemijom korone, stranke planiraju premjestiti mnoga događanja u predizbornoj kampanji s ulice na mrežu. To ih čini ranjivima na napade poput onog na Kongresu CDU-a.

Napadači bi također mogli pokušati sabotirati izborni proces u septembru upadajući u programe koji se koriste za brojanje glasačkih listića ili davanje početnih rezultata. BSI stoga savjetuje vlasti i kandidate kako se mogu bolje zaštititi.

No čak i najbolje sigurnosne mjere ne pomažu protiv druge središnje prijetnje na koju stručnjaci upozoravaju: širenja obmanjujućih ili lažnih informacija na Internetu kako bi se manipuliralo razmišljanjem ili ponašanjem birača.

Doba "infodemije"

Tankred Schipanski, glasnogovornik za digitalnopolitička pitanja Kluba poslanika CDU/CSU u Bundestagu takve kampanje dezinformiranja naziva "našim najvećim izazovom" i naglašava da ih "često organiziraju i financiraju strane države, (...), ali posebno domaći akteri poput AfD pridonosi (njihovom) širenju".

Primjerice, Facebook je samo u decembru izbrisao rekordan broj od 17 široko rasprostranjenih kampanja - uključujući onu koja je također bila usmjerena na njemačke korisnike, iako bez poveznice s izborima.

Jedna glasnogovornice je izjavila da Facebook, koji u Njemačkoj ima više od 43 miliona korisnika, do konca februara nije identificirao indicije o operacijama vršenja utjecaja vezanim za savezne izbore. No ona je dodala da "ostaju budni" ne samo zbog tzv. "deepfake" tehnologije, koja korisnicima dozvoljava postaviti video snimke, koji su jednostavno producirani, a u kojima ljudi čine ili govore stvari koje nikada nisu učinili ili rekli.

Od dubine Interneta do masovnih medija

A onda postoji i treći oblik cyber prijetnje: složeni takozvani "hibridni napadi" koji kombiniraju hakiranje s informacijskim kampanjama. Napadači se obično pretvaraju da su kontakt osobe za donositelje političkih odluka i na taj način prodiru u njihove račune.

Prema Microsoftu, takvi su "phishing" napadi povećani i postali su profesionalniji, a glumci koji "djeluju iz Rusije i Kine, ali i iz Sjeverne Koreje i Irana (...) stoje iza većine napada na naše kupce širom svijeta", kaže Neutze.

I "legitimno je reći da akteri iz tih zemalja imaju i vještine i, barem dijelom, geopolitički interes da se aktiviraju na saveznim izborima", rekao je Neutze. Ukradene informacije kasnije se strateški provlače putem interneta, a kada su na mreži, razvijaju vlastiti život. 

Korisnici interneta dijele ih na društvenim mrežama ili putem messenger usluga, obično ne znajući odakle dolaze. Čim dođu do određenog broja ljudi, pokupe ih politički kandidati ili komentatori s velikim brojem internetskih sljedbenika. To pak citiraju profesionalni novinari. Tako ukradene informacije dopiru do masovnih medija iz dubine Interneta.

Borbu protiv takvih "hibridnih" kampanja posebno otežava što ukradene informacije često same po sebi nisu lažne, već djelomično vjerodostojne, ali namjerno krivotvorene ili izvučene iz konteksta kako bi nanijele najveću moguću štetu. Kako bi suzbili njihovo širenje, kažu stručnjaci, važno je stoga izgraditi "digitalnu medijsku pismenost" obrazovnim inicijativama koje pomažu korisnicima Interneta da prepoznaju štetne informacije kao takve.

Ipak iako se već nekoliko godina ukazuje na to „na području medijskog obrazovanja još se nije dogodilo dovoljno, ni u školama ni kada je riječ o obrazovanju odraslih“, kaže Manuel Hoeflerin, glasnogovornik za digitalnopolitička pitanja Kluba poslanika FDP-a u Bundestagu. „To je ogroman previd“, dodaje on.

Nema pravila za internetsku predizbornu kampanju

Situaciju dodatno komplicira činjenica da su - osim pravila koja sami društveni mediji imaju za svoje platforme - političke internetske predizborne kampanje u Njemačkoj praktički neuređene.

Stroga pravila izborne kampanje na državnoj i općinskoj razini za analogni svijet neprikladna su za mrežu. Novi skup pravila za digitalne predizborne kampanje koje je predložila Europska unija stupit će na snagu najranije za nekoliko godina. A za nacionalno zakonodavstvo u Njemačkoj to je prekasno za predstojeće izbore.

Izbori za Bundestag su u septembru

Izbori za Bundestag su u septembru

Stoga se iza kulisa vode rasprave o tome slažu li se stranke - a možda i društvene platforme oko zajedničkog, dobrovoljnog kodeksa ponašanja za predizbornu kampanju.

To bi, na primjer, moglo uključivati obvezu označavanja svake oglasne kampanje na mreži kao takve ili odustajanja od kupljenih sljedbenika i lajkova.

Prema pregovaračkim krugovima, odluka o tome mogla bi biti donesena sljedećih tjedana. "A ako određene stranke odbiju sudjelovati, to puno govori", kaže jedan sudionik.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android