Crveni križ: ″Ne smijemo odustati″ | Evropa | DW | 17.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Crveni križ: "Ne smijemo odustati"

Sarajevo šuti, Bihać na izmaku snaga. Hoće li najavljena obustava pomoći migrantima na Vučjaku alarmirati međunarodnu zajednicu? Ministar sigurnosti BiH najveći problem vidi u lokalnim zajednicama.

Bihać i Unsko-sanski kanton više ne mogu izdržati pritisak „migrantske krize“. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić zato je najavio da će ovaj grad od ponedjeljka (21.10.) „prestati da pruža bilo kakvu pomoć migrantima na Vučjaku“. „Migrantska kriza ne postoji nigdje drugo osim u Bihaću“, rekao je ogorčeni gradonačelnik tražeći u Sarajevu pomoć države.

Prema podacima Crvenog krsta/križa, u BiH je ove godine registrirano više od 10.500 migranata. Većina, njih oko 7.000, boravi na području Unsko-sanskog kantona. Obustava pomoći neuslovnom kampu Vučjak ugrozila bi rad i humanitarnih organizacija, među kojima je lokalna organizacija Crvenog križa Bihać.

„Zbog najave obustave pomoći i činjenice da se broj migranata u kampu Vučjak povećao za oko 1.000, ne znamo kako ćemo dalje djelovati. Ako prestane dotok pitke vode i odvoz smeća, doći će do neželjenih situacija što bi moglo ugroziti rad naših volontera. Ipak, naš je stav da nećemo obustaviti rad na Vučjaku“, kaže sekretar Crvenog križa Bihać Selam Midžić.

„Ne znam šta se može dogoditi u slučaju povećanja broja migranata, ali mi ne smijemo odustati. Moramo alarmirati javnost da nam pomogne da pribavimo dovoljne količine hrane za migrante", kaže Midžić za Deutsche Welle i dodaje da je CK jučer (16.10.) podijelio doručak i ručak za 1.500 migranata, tako da "možemo zvanično reći da na lokaciji Vučjak trenutno boravi 1.500 migranata“.

Upozorenja Dirka Planerta

Vlasti su prethodno „zbog nestručnog liječenja“ zabranile rad pojedinim volonterima, medicinarima iz drugih država koji su u kampu Vučjak pomagali migrantima. Među njima je i njemački humanitarac, fotoreporter iz ratnog Bihaća Dirk Planert. On kaže da je često skretao pažnju medija i međunarodne zajednice na situaciju u Vučjaku, „zločine“ hrvatske policije i „nerad“ vlasti u Sarajevu.

„Sada nas žele ušutkati“, kaže Planert i upozorava na nove „deportacije“ migranata ka Vučjaku. „U utorak je još oko 1.500 izbjeglica deportirano protiv svoje volje prema Vučjaku. IOM (Međunarodna organizacija za migracije) je policiji dao autobuse koji su korišteni u tu svrhu. Umjesto da pomaže ljudima, podružnica Ujedinjenih naroda (UN) IOM sada također sudjeluje u deportacijama“, napisao je Planert na Facebooku.

Flüchtlingslager Vucjak an der bosnisch-kroatischen Grenze (DW/D. Planert)

"Umjesto da pomaže ljudima, podružnica Ujedinjenih naroda IOM sada također sudjeluje u deportacijama", napisao je Dirk Planert na Facebooku.

Misija UN-a u BiH zabrinuta

Oglasio se i tim UN-a u BiH, u okviru kojeg djeluje i IOM. Pozivajući se na medijske izvještaje, UN navode da su 14. oktobra, nakon odluke policije, stotine migranata koji borave na javnim mjestima u Bihaću nasilno prebačeni do Vučjaka. „Osim toga, izvještaji govore da je lokalna policija ispratila grupu od oko 1.000 ljudi do Vučjaka“, navodi se u saopćenju. UN, također, izražava zabrinutost zbog premještanja migranata u ovaj kamp, uključujući tražitelje azila.

Prava migranata krše se kako u BiH, tako i u susjednim zemljama. „Prema tvrdnjama više migranata sa kojima sam razgovarao, postupci policije Slovenije i Hrvatske prema njima nisu bili u skladu sa međunarodnim pravom i obavezama država. Tvrdili su da im nije omogućeno podnošenje zahtjev za azil, nego su ih uz prisilu i oduzimanje mobitela i novca, vraćali u BiH. Pojedini su bili izloženi i fizičkom nasilju od strane hrvatske policije“, kaže Direktor Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Branko Todorović

Migranti nisu prioritet političke elite u BiH

Predsjednik HO vjeruje da se blokade i otežano funkcioniranje institucija u BiH direktno odražavaju i na problem migracija, što potvrđuje da ova zemlja očito nije sposobna za adekvatno suočavanje sa ovim problemom. Analitičari tvrde da su političkim elitama iz državnog vrha važnije raspodjele ministarskih fotelja u beskonačnim igrama oko uspostave vlasti.

„Očito je da se BiH ne može izboriti ni sa svojim unutrašnjim problemima ni sa migrantskom krizom. Povećanje broja migranata koji se kreću tzv. Balkanskom rutom dovodi BiH na granicu ozbiljnog sigurnosnog rizika i moguće humanitarne katasrofe. I Evropska unija se prema ovom pitanju katastrofalno odnosi, pa i kada je riječ o podršci koja je potrebna BiH“, kaže politički analitičar Srećko Latal.

 Dragan Mektic- Bosniens Sicherheitsminister (DW/V. Soldo)

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić: "Lokalne zajednice nam ne dozvoljavaju uspostavu prihvatnih centara na cijelom području BiH"

On ističe da će turska intervencija u Siriji proizvesti novi izbjeglički val i povećanje broja migranata na Balkanskoj ruti. „Neizvjesno je kako će se BiH, kao najslabija karika u lancu Balkanske rute, nositi sa ovim problemom, jer nema ozbiljne kordinacije između različitih nivoa vlasti, niti koordinacije između BiH i EU“, upozorava Latal.

Problem su lokalne zajednice

Migranti u BiH ulaze iz Srbije i Crne Gore. Iako su granice propusne, Republika Srpska (RS) ne dopušta angažman Oružanih snaga BiH kako bi se pomoglo Graničnoj službi. Incidenti su sve su češći. Jedan migrant nedavno je ubijen u Bileći, a stanovništvo okolnih sela traži zaštitu od sve većeg broja migranata koji „upadaju u kuće“ i na druge načine „uznemiravaju“ lokalno stanovništvo.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić upozorava da državni nivo ne može učiniti puno i da nemogućnost uspostave vlasti nije jedini problem. „Ne vrši se popunjavanje Granične policije, a vojsci se ne dozvoljava izlazak na granicu. Lokalne zajednice nam ne dozvoljavaju uspostavu prihvatnih centara na cijelom području BiH i to je osnovni problem“, kaže Mektić za Deutsche Welle.

Posljednji izvještaj evropske Agencije za graničnu i obalsku stražu „Frontex“ nagovještava povećanje broja migranata na putu ka EU. U izvještaju koji je jučer (16.10.) dostavljen medijima navodi se da je porastao broj osoba koje bez odobrenja pokušavajuju ući u Evropu iz Turske, te da je samo u septembru registrirano više od 11.500 pokušaja ulaska u EU preko istočnog Sredozemlja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije