Crnogorski premijer u BiH - Posjeta opterećena prošlošću | Politika | DW | 25.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

aktuelno

Crnogorski premijer u BiH - Posjeta opterećena prošlošću

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, odnosi između BiH i te zemlje opet su opterećeni prošlošću. Analitičari podsjećaju na "divljanje ultranacionalista", ali i potrebu prevazilaženja podjela i razvoja ekonomske saradnje.

Iako su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi prioriteti i obaveze čiju realizaciju Evropska unija očekuje od svih država zapadnog Balkana, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović-Miraščija smatra da su samo rijetki, poput Crne Gore (CG) pod vođstvom Đukanovićevog (Milo) DPS-a (Demokratska partija socijalista), napravili značajne zaokrete i suštinski transformirali odnose prema susjedima. "Izvinjenje koje je CG, iskreno i bez zadrške, uputila i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zbog svog ratnog angažmana u ovim državama, kao i postupanja i konzistentne politike tadašnje crnogorske vlasti, upravo u skladu s tim izvinjenjem, predstavljaju najsvjetliji primjer transformacije odnosa u regionu", kaže Džananović-Mirašdžija.

- pročitajte još: Krivokapić: Ako nismo dobri susjedi, nismo prihvatljivi EU-u

Ona, međutim, napominje da Vlada na čijem je čelu Zdravko Krivokapić, ne ulijeva povjerenje, kako zbog negatora genocida u svojim redovima, tako i zbog okupljanja oko matrice koja za cilj ima "promjenu crnogorskog euro-atlantskog kursa i destabilizaciju cijelog regiona". "To je ono što, uz divljanje ultranacionalista i sistematsko uklanjanje predstavnika manjina iz organa crnogorskih vlasti, izaziva opravdanu bojazan i podozrenje u susjedstvu, pa i u BiH", smatra sagovornica DW-a. A "divljanje ultranacionalista" eskaliralo je odmah nakon objave izbornih rezultata koji su pokazali da Đukanovićev DPS više nema većinu u crnogorskom parlamentu. Na meti napada našli su se manjinski narodi te objekti Islamske zajednice i Bošnjaka u CG, uz neprimjerene poruke o Srebrenici. "Nasilje i prijetnje pripadnicima manjinskih naroda, etnički gotovo jednoobrazna vlada, čistke u državnoj administraciji po etničkoj i političkoj pripadnosti... sve je to slika Krivokapićeve vlade. Želim da vjerujem da mu je bar neko od bh. zvaničnika skrenuo pažnju, na diplomatski adekvatan način, da se na takva dešavanja u CG gleda sa zabrinutošću", kaže Džananović-Mirašdžija.

Krivokapić sa članovima Predsjedništva BiH

Krivokapić sa članovima Predsjedništva BiH



Vlada na "klimavim nogama"

Ali diplomatskog "skretanja pažnje", barem što se tiče javnih obraćanja zvaničnika, nije bilo tokom Krivokapićevog boravka u Sarajevu, prvog dana zvanične posjete BiH. Preovladavale su ocjene da BiH i CG nemaju otvorenih pitanja i da treba jačati ekonomsku saradnju. Zvanična posjeta BiH ujedno je i prva Krivokapićeva posjeta regionu. "Upravo će odnos prema BiH postati vrlo značajan parametar za međunarodni položaj CG, a nova rezolucija o Srebrenici povući jasnu civilizacijsku crtu unutar same vladajuće koalicije u toj zemlji. Svjestan je toga i sam Krivokapić i za njega je ova posjeta i njen tok, puno značajnija nego za bh. stranu, a sve će biti jasnije nakon njegovih poruka u Banjaluci", kaže sagovornica DW-a.

- pročitajte još: Crna Gora: Negiranje genocida u Srebrenici ugrožava vladu

Skupština CG u ponedjeljak (31.5.) bi trebalo da se izjasni o novoj rezoluciji o Srebrenici kojom se osuđuje i zabranjuje javno negiranje genocida. Krivokapić je u Sarajevu podsjetio da je njegov odnos prema Srebrenici "jasan", jer je zbog Srebrenice pokrenuo proces razrješenja dužnosti ministra u Vladi CG Vladimira Leposavića koji je negirao genocid. Krivokapić kaže da se na taj korak odlučio znajući da je to možda "pokušaj rušenja nove crnogorske vlade". Da je Vlada u Podgorici "na klimavim nogama" za DW potvrđuje glavni i odgovorni urednik crnogorskog Monitora Esad Kočan. "Ova Vlada je zavisna od Brisela i neće mijenjati vanjskopolitički kurs, iako je na klimavim nogama. Ruši je opozicija, ali i koalicioni partneri koji ne podržavaju Krivokapićevu inicijativu za razrješenje ministra Leposavića zbog izjava o Srebrenici. Situacija je prilično konfuzna, i veliko je pitanje hoće li Vlada opstati do kraja predsjedničkog mandata Mila Đukanovića", kaže Kočan.

Put Foča-Šćepan Polje, odraz odnosa BiH prema CG?

Odnos nove crnogorske vlade prema događajima iz devedesetih mogao bi uticati i na ekonomske relacije između BiH i CG, potvrđuje ekonomski analitičar Admir Čavalić. "Posebno u kontekstu vanjskotrgovinskih aktivnosti, što naročito vrijedi za CG čiji izvoz/uvoz značajno zavisi od BiH. Istina je da u posljednjih pet godina postoji trend rasta vanjskotrgovinskih aktivnosti dvije zemlje, međutim nedovoljno brzo koliko bi se očekivalo uzimajući u obzir da postoji zajednička kopnena granica. Covid-19 pandemija je značajno narušila dati trend, međutim stvarni problem se odnosi na nedovoljno razvijenu infrastrukturnu podršku trgovini. Ovdje se prije svega misli na putnu infrastrukturu", kaže Čavalić.

Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore

Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore



Slike oronulog puta između Foče (BiH) i Šćepan Polja (CG) prema istočnoj granici BiH dovoljno govore o stanju putnih komunikacija između dvije zemlje. Spomenuta dionica čeka na rekonstrukciju još iz vremena bivše Jugoslavije. CG je sa svoje strane uredila prilaze granici, ali BiH, odnosno bh. entitet Republika Srpska (RS), nije učinila ništa na tom planu. "Obje zemlje dijele isti problem i imaju jednu od naslabije razvijenih putnih infrastruktura u regionu, posebno kada je riječ o konkretnim kilometrima autoputeva. To smanjuje potencijal ekonomskog rasta, ali i trgovinske mogućnosti. Skeptičan sam u vezi s dinamikom izgradnje puta od Foče do Šćepan Polja. O tome se za sad samo razgovara, ali potrebni su nam radovi, finansijska konstrukcija, projekti i konkretni rokovi. Poznavajući postojeće geopolitičke i ekonomske prilike, ne bi bilo iznenađenje da se Kina uključi u određene zajedničke infrastrukturne projekte BiH i CG", kaže Čavalić za DW.

Zajednički interesi

On se osvrnuo i na najavljenu gradnju Hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini. Zvaničnici RS-a i Srbije nedavno su položili kamen temeljac za izgradnju ove hidroelektrane. Država BiH je u ovom slučaju zaobiđena, uprkos tumačenju OHR-a i podsjećanja na odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj se vode smatraju državnom imovinom. "U vezi sa projektom Hidroelektrane Buk Bijela, dosta toga je nepoznato, poput zvaničnog stava aktuelnih vlasti CG koje su do sada spominjale samo ekološki aspekt ovog slučaja. Za sada, nositelji projekta su bh. entitet RS i  Srbija", kaže Čavalić.

"Sve u svemu, dobro je da se politički odnosi dvije zemlje fokusiraju na oblast ekonomije gdje postoji realan potencijal za unaprijeđenje. CG bi posebno trebala imati interesa za razvijanjem ekonomskih odnosa - pored vanjske trgovine, turizam je bitan za ovu zemlju. Primjetan je rast broja bh. turista u CG u posljednjih nekoliko godina", napominje Čavalić. Nakon razgovora sa zvaničnicima BiH i entiteta Federacije BiH u Sarajevu, crnogorski premijer Zdravko Krivokapić bi se u utorak (25.5.) u Banjaluci trebao susresti i sa zvaničnicima RS-a.

Pogledajte video 19:47

Krivokapić: Nećemo praviti nikakve egzibicije

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu