″Crna lista″ novinara u Turskoj? | Politika | DW | 27.04.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Crna lista" novinara u Turskoj?

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz ali i Reporteri bez granica kritikuju odnos turskih vlasti prema stranim novinarima. Nekima se ne dozvoljava ulazak u tu zemlju, a neki se i hapse.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je više nego jasno stavio do znanja da nema razumijevanja za satiru. Ali i novinari koji se ne bave satirom, nego pišu "ozbiljne" članke, nemaju lak posao ako žele da izvještavaju o vladi te zemlje. Glavni urednik i jedan novinar lista "Cumhuriyet" trenutno se nalaze pred sudom gdje su optuženi za špijunažu i odavanje državne tajne. Oni su objavili izvještaj o tome kako je turska obavještajna služba isporučivala oružje islamističkim snagama u Siriji.

U martu su jedinice specijalne policije upale u redakciju lista "Zaman", nakon što je sud u Istanbulu naložio da se u taj list uvede državna kontrola. Izdavačka kompanija kojoj pripada "Zaman", naime, dovodi se u vezu sa propovjednikom Fethullahom Gülenom, koji je ljuti protivnik predsjednika Erdogana.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz

Schulz je zabrinut za slobodu medija u Turskoj

U posljednje vrijeme se sve više stranih medija pita da li predsjednik Erdogan pokušava da kontroliše i pisanje stranih novinara. Proteklih dana je više izvještača iz raznih zemalja spriječeno da uđu u Tursku, ili su uhapšeni.

Političari kritikuju odnos Turske prema stranim reporterima i zabrinuti su zbog mogućeg postojanja "crne liste" koja sadrži imena nepoželjnih.

"Liste na kojima se nalaze imena novinara nemaju ništa zajedničko s demokratijom", izjavio je još u ponedjeljak (25.4.) predsjedavajući Evropskog parlamenta Martin Schulz za list "Bild Zeitung".

Zabrana ulaska u zemlju, hapšenja i deportacije

Giorgos Moutafis, fotoreporter čije su slike izašle u nizu evropskih publikacija, pokušao je da u Tursku uđe protekle subote (23.4.) i da odatle izvještava za "Bild". Zaustavljen je odmah na aerodromu u Istanbulu uz obrazloženje da se njegovo ime nalazi na jednoj listi.

Slično iskustvo imao je i Volker Schwenck, dopisnik njemačke javne televizije ARD. On je sredinom aprila iz dopisništva ARD-a u Kairu krenuo ka pograničnom dijelu između Turske i Sirije, kako bi tamo razgovarao sa izbjeglicama. Uhapšen je na aerodromu u Istanbulu i morao je da se vrati u Kairo.

Ovo je kritikovala i kancelarka Angela Merkel: "Pratimo razvoj situacije i ovo posmatramo sa izvjesnom zabrinutošću."

Holandska novinarka Ebru Umar, koja trenutno živi i radi u turskom gradu Kušadasi, uhapšena je proteklog vikenda. U međuvremenu je puštena na slobodu, ali uz ograničenje da ne smije da napusti Tursku i da se redovno javlja policiji.

Umar je nedavno u holandskom listu "Metro" objavila članak u kojem je kritikovala turskog predsjendika Erdogana. Još uvijek se ne zna kakvi će biti dalji potezi turskih vlasti u njenom slučaju. U svojoj poruci na twitteru ovog utorka (26.4.) je objavila da je pozvana na razgovor u Državno tužilaštvo.

Organizacija Reporteri bez granica pažljivo prati pogoršanje slobode medija u Turskoj. Ulrike Gruska, glasnogovornica iz ove organizacije, navodi za DW da novinari u Turskoj rade pod velikim pritiskom.

"Iznad novinara se gomilaju prijeteći tamni oblaci. Onaj ko piše protiv Erdogana, taj može zbog toga lično da odgovara", kaže Gruska.

Ona navodi i da su se od sredine protekle godine pogoršali i uslovi u kojima rade strani novinari. Tada su izbili sukobi u kurdskim područjima Turske i stalno su bilježeni slučajevi da su iz tih regiona bez razloga protjerivani reporteri koji su htjeli da izvještavaju o tim borbama.

Vlada u Ankari je nervozna

Ulrike Gruska, glasnogovornica Reportera bez granica

Gruska smatra da bi "crna lista" bila fatalan signal za demokratiju u Turskoj

"Tako nešto do sada nije bilo zabilježeno u ovolikoj mjeri", dodaje Gruska. "Svjedoci smo povećanja nervoze kod turskih vlasti, što očito dovodi do ovakvih reakcija."

Ova organizacija nema nikakav dokaz o postojanju "crne liste" s imenima novinara, ali se trudi da sazna više o tome.

"Ukoliko neka zemlja koja tvrdi da je demokratska i koja je kandidat za ulazak u EU odista ima listu s imenima onih koji zbog kritičnog stava prema vladi ne smiju da uđu u nju, onda to protivurječi svim vrijednostima koje mi ovdje zastupamo", navodi Gruska.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.