Crna Gora i BiH - Dvojno državljanstvo

Osim njih, crnogorski pasoš moći će dobiti i osobe koje već duže vrijeme žive u Crnoj Gori. Ali, one se, prije toga, shodno odredbama crnogorskog Ustava, moraju odreći matičnog državljanstva.

Pomoćnik crnogorskog ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Osman Subašić je za Radio Deutsche Welle rekao da su pregovori Crne Gore sa Hrvatskom i Srbijom o tom pitanju odmakli, a da sa Bosnom i Hercegovinom tek treba da počnu. „Dobili smo pismenu informaciju da BiH prihvata razgovore o usaglašavanju mogućeg sporazuma.“

Ovim sporazumom sa BiH, kako se predviđa, treba da budu riješena i pitanja biračkog prava, vojne službe, uživanja diplomatske zaštite i ekstradicije.

Dvojno državljanstvo izuzetak a ne pravilo

Subašić je kazao da Crna Gora ovom pitanju prilazi veoma restriktivno, što znači da se dvojno državljanstvo tretira kao izuzetak, a ne kao pravilo. „Stav Vlade Crne Gore je da se regulišu posljedice dvojnog državljanstva tako da ona lica koja imaju crnogorsko državljanstvo i pored toga državljanstvo neke druge države ne dođu u neku tešku situaciju zato što imaju državljanstvo i neke druge zemlje. Što se tiče prijema u crnogorsko državljanstvo ono će se, podvlačim, vršiti samo u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu”, naglašava Subašić.

Možda je ovaj princip razumljiv ukoliko se zna da Crna Gora ima samo 670 hiljada stanovnika, a da oni koji se u nacionalnom smislu deklarišu kao Crnogorci čine tek 44 odsto ukupne populacije u ovoj državi. Kada bi svi Srbi, Bošnjaci, Albanci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori dobili državljanstvo svojih matičnih država polovina građana Crne Gore imali bi dvojno državljanstvo!

Visoki funkcioner opozicione Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je za naš radio rekao da ova partija želi da se sa BiH napravi sličan sporazum kakav je na pomolu sa Hrvatskom ili, pak, sa Srbijom. „To je naročito važno za crnogorsku dijasporu u BiH“, dodao je on. „Veliki broj crnogorskih iseljenika živi u BiH. Naravno, od toga najveći broj čine Bošnjaci. Mislim da se radi o najmanje deset hiljada pripadnika bošnjačkog naroda iz Crne Gore koji živi u BiH i koji bi prihvatio dvojno državljanstvo, odnosno ne bi se odrekao crnogorskog državljanstva.“

U korist građana

Za što brže reguliranje ovog pitanja svakako su najzainteresovaniji građani u obje države. Crnogorska državljanka Amela Dizdarević se 20 godina nalazi u braku sa državljaninom BiH. Žive na relaciji Budva-Sarajevo. „Moj suprug i djeca imaju dvojno državljnstvo. Voljela bih da i ja dobijem. Nadam se da će se taj dogovor uskoro postići. Da Bosanci imaju ista prava kod nas i mi u BiH.“

Drugačiji problemi muče rođenog Mostarca Aleksu Zubaka, koji ima stalno prebivalište u Baru. „Pa, ja imam i jedno i drugo državljanstvo i ne namjeravam da se ijednog odreknem, a političari neka razmišljaju o tome kako da to pravno uobliče.“

Zvaničnici u Podgorici su uvjereni da će se sporazum sa BiH postići tokom ove godine, kada bi trebalo usaglasiti i potpisati i bilateralne ugovore o školovanju, liječenju i imovinskim pravima.