Crna Gora: Borba protiv SPC-a za jačanje nacionalne svijesti | Kiosk | DW | 30.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Crna Gora: Borba protiv SPC-a za jačanje nacionalne svijesti

Mediji na njemačkom ovih se dana, kada je zapadni Balkan u pitanju, bave događajima u Crnoj Gori i problemima s formiranjem vlasti na Kosovu. U oba slučaja pristup baš i nije optimističan.

Nakon što su prizori uhićenja zastupnika u crnogorskoj Skupštini u noći s četvrtka na petak obišli svijet, analitičar uglednog dnevnika Neue Züricher Zeitung pojasnio je u vikend izdanju pozadinu ovog neobičnog unutarnjopolitičkog spora u zemlji koja je (teoretski) najbliža od svih zapadnobalkanskih kandidata ulasku u Europsku uniju. Autor ističe neuobičajenost novog zakona, koji od Srpske pravoslavne crkve traži "obrnuti teret dokazivanja" umjesto da država mora dokazati pravo nad vlasništvom nad crkvenim nekretninama to se sada traži od same crkve. U spornom zakonu, koji je doveo do sukoba, Srpska pravoslavna crkva je dužna dokazati (poveljom ili nekim drugim dokumentom) pravo nad vlasništvom nad crkvenim objektima nastalim prije pripajanja Crne Gore Kraljevini Jugoslaviji 1918.

Borba protiv SPC-a – pitanje identiteta

U tekstu se ističu dramatične izjave vođe oporbe Andrije Mandića koji upozorava "na najgore" ali se istodobno ukazuje i na pomirljivo-pragmatične tonove SPC-a. "Poglavar SPC-a za Crnu Goru i priobalje, Amfilohije, je smirivao situaciju kako bi dobio na vremenu i kako bi se odgodila rasprava o zakonu. On je poručio kako božićni blagdani ne bi smjeli biti uništeni zbog svađe i podjela", kaže se u članku NZZ-a.

U nastavku autor govori o tome kako zemlja već više od trideset godina stoji pod utjecajem aktualnog predsjednika Mila Đukanovića i "njegove obitelji"te kako je borba protiv SPC-a dio državnog rezona. "Slabljenje SPC-a, koja gaji prisne odnose s Beogradom, je ideološka podloga za stvaranje države Crne Gore".

Dijalekt s vojskom

U članku se citira teolog Stefan Kube, dobar poznavatelj vjerskih prilika na Balkanu, koji Crnogorsku pravoslavnu crkvu opisuje kao "projekt elita", koji služi cilju "stvaranja nacionalnog identiteta Crnogoraca kroz distanciranje od Srbije". U tu svrhu se spominje i definiranje crnogorskog kao novog jezika.

Milo Djukanovic (DW/A. Ruci)

Milo i "njegova obitelj"

"Kako bi se naglasila razlika prema srpskom, stvorena su tri nova slova u crnogorskom jeziku. 'Jezik je dijalekt iza kojeg stoji vojska', kaže jedna izreka. Prema ovoj definiciji crnogorski zaista i jeste jezik", zaključuje se u članku NZZ-a.

Vlast bez OVK

Dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung se bavi događajima u crnogorskom susjedstvu, točnije formiranjem vlasti na Kosovu. U svom članku za FAZ, dobar poznavatelj prilika na zapadnom Balkanu, Michael Martens, već na samom početku zaključuje kako se novi početak nakon izbora na Kosovu pokazuje kao težak proces. "Pokušaj da se po prvi puta u povijesti izbora na Kosovu stvori jedna vlada u kojoj ne bi sudjelovali bivši gerilci, se pokazao mukotrpnim", primjećuje Martens.

Od navodi kako je od završetka rata krajem devedesetih, u svakoj vlasti na Kosovu sudjelovao neki od bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Martens navodi kako je opće mišljenje među stanovnicima Kosova da su bivši vođe OVK svoje političke funkcije iskoristili za pljačkanje zemlje i podjele položaja.

Strpljenje građana pri kraju

Kosovo | Ein Jahr Unabhängigkeit (picture-alliance/dpa/A. Babani)

Propuštena šansa za vlast bez OVK?

U članku se izbori krajem listopada/oktobra opisuju kao neka vrsta povijesnog reza jer je pobjednom stranke Samoopredjeljenje na vlast došla stranka u kojoj glavnu riječ ne vode bivši čelnici OVK. No zbog natezanja oko pozicija, koalicijski pregovori između pobjednika i Demokratske lige su, kako navodi Martens, stali na mrtvoj točki i zaključuje kako "strpljenje građana Kosova ima svoje granice".

"Jedno je sigurno: propuste li Kurti i Mustafa priliku sastavljanja vlade bez članova OVK, to neće proći bez posljedica. Onaj tko iz propalih pregovora iziđe kao glavni krivac taj će morati računati s ogromnim padom popularnosti i na ponovljenim izborima", zaključuje Martens.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android