090810 Staat Kirche

Prije točno 15 godina je presuda o postavljanju raspela u Bavarskoj podigla dosta prašine. Jedan bračni par je tada tužio Bavarsku zbog propisa prema kojemu se u svim školskim učionicama ove pokrajine treba postaviti raspelo. Suci saveznog ustavnog suda su im dali za pravo, s opomenom da država u takvim slučajevima treba biti neutralna. Tako u Bavarskoj od tada ipak i dalje važi - iako u novoj formulaciji - da se u svakoj učionici treba postaviti raspelo. No, otkuda u današnje doba tolika povezanost crkve i države?

Ustrajan zahtjev za radikalnim razdvajanjem crkve i države

Kad se oglase zvona i crkve u Njemačkoj pozivaju na misu, ne čine to po nalogu države. Njemačka država je sekularna. Ali to državu, s druge strane, ne sprečava da njeguje dobar odnos s crkvom, iako su se njemački sekularisti poslije Prvog svjetskog rata konzekventno zalagali za francuski model razdvajanja crkve i države.

"Za vrijeme Njemačke revolucije 1918./19. godine je bilo pokušaja da se provede radikalno razdvajanje crkve i države. Ali protiv toga su protestantska i katolička crkva mobilizirale svoje pristaše i masovnim demonstracijama spriječile radikalno razdvajanje. Tada se vatra raspirila prije svega na temu: vjeronauk u školama", kaže crkveni povjesničar iz Dortmunda Michael Basse. Iako država nema ovlasti da sama određuje nastavni plan i program za vjeronauk, dopušta da ovaj predmet zauzima čvrsto mjesto u nastavi. Slično važi i za nastavu teologije na državnim sveučilištima - posebice tu crkva značajno odlučuje što i kako.

Svaki zaposleni kršćanin u Njemačkoj plaća crkveni porez

U svijetu jedinstven je i crkveni porez, koji je svaki zaposleni kršćanin u Njemačkoj obvezan plaćati, ako se izjašnjava kao član crkve. Ovaj porez ubire porezna uprava preko obračuna za plaću. Pored crkvenog poreza i vjeronauka, i dušebrižništvo vojnika spada u one oblasti, u kojima država i crkva veoma usko surađuju. Također, mnoge bolnice, starački domovi, obrazovne ustanove i vrtići u Njemačkoj se nalaze u rukama crkava, koje tako u biti preuzimaju dio socijalnih zadataka države. Za protuuslugu država se zalaže za poštivanje radnoslobodnih nedjelja i blagdana te crkvama ostavlja prostor za emitiranje u javnim radiotelevizijskim servisima.

Za financiranje crkava u Njemačkoj se, međutim, dijelom brinu i svi porezni obveznici - bez obzira na vjeru, jer katolička i protestantska crkva pored crkvenog poreza dobivaju i više od 400 milijuna eura godišnje iz državnog proračuna. Tim novcima se, primjerice, biskupima isplaćuju plaće.

Dakle, ako bi se tko htio slučajno i prihvatiti posla ponovnog uređenja odnosa crkve i države u Njemačkoj, taj bi morao zaista prebroditi dosta prepreka.

Autori: Andreas Noll / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić