COP23:Puževim korakom ka zaštiti klime

Jochen Flasbarth, njemački državni sekretar za zaštitu čovjekove okoline, ne može se tako brzo izvesti iz takta. Iza ovog iskusnog profesionalca je mnogo klimatskih konferencija. On se navikao da često avanturističke diskusije o promjeni klime doživljava u skladu sa ležernim i opuštenim temperamentom čovjeka odraslog u Porajnju.

Flasbarth je ovoga utorka na konferenciji o klimi izvjestio da je bilo potrebno da prođe šest godina da se pregovarači sada u Bonu dogovore o dokumentu koji se odnosi na klimatske promjene i poljoprivredu. Drugim riječima, postoji jedna vrsta mape puta o tome kako se mogu računati emisije štetnih gasova koje nastaju u poljoprivredi. "Moram vam reći da ne mogu da prođem kroz ove tekstove bez pomoći eksperata", izjavio je Flasbarth.

Kada se već govori o poljoprivredi, šta to znači za centralni cilj Bonske konferencije koji glasi: Kako klimatske ciljeve svih 190 država, što je bilo obećanje dato na konferenciji u Parizu prije dvije godine, napraviti uporedivim? "Postoji zajednički papir i to je već nešto", primjećuje Flasbarth.

Uspjesi na klimatskim konferencijama često se moraju tražiti sa lupom. Ali Flasbarth je siguran da će sve odluke biti dobro pripremljene kako bi se konferencija mogla završiti u petak u 18 sati. Tim prije što se konačna odluka ne očekuje do sljedeće godine na konferenciji u Poljskoj. U Bonu se samo priprema ta odluka, na najbolji mogući način.

Turska kao siromašna zemlja?

Razgovori se odvijaju puževim korakom i zbog činjenice da se konferenciji o klimatskim promjenama stalno na put stavljaju razne prepreke koje predstavljaju kamen spoticanja. To rade pojedinačne države, kao na primjer Turska. Recep Tayyip Erdogan naime priznaje da od fonda od 100 milijardi dolara, koje države žele da uspostave od 2020. godine u cilju prilagođavanja klimatskim promjenama i smanjenju efekta staklenika, najveću korist imaju zemlje u razvoju. On je uputio svoje pregovarače u Bon da podstaknu da se i Turska proglasi siromašnom zemljom.

Njemačka delegacija je rekla: Zamislite kako bi bilo ogorčenje Erdogana kada bi neki njemački političar javno proglasio Tursku siromašnom zemljom. Ali, svejedno, ovdje se radi o novcu. Erdogan je zaprijetio da će napustiti Pariški sporazum o klimatskim promjenama ukoliko njegov zahtjev ne bude ispunjen. Onda bi mogao ruku pod ruku sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji se jedini povukao iz sporazuma o klimatskim promjenama.

No, tu je zato Jochen Flasbarth. On posreduje između konferencije o klimatskim promjenama i Turske. Možda će Ankara dobiti novac za projekte koji se finansiraju kako iz velikog Fonda za zaštitu klime tako i od strane drugih donatora koji se nalaze u regionu i oko Turske. To je tipičan kompromis.

Pjesma protiv Donalda Trumpa

O da, Donald Trump i Amerikanci: U ponedjeljak je održana jedna od rijetkih manifestacija na Klimatskoj konferenciji u Bonu koju je organizovala američka vlada. Tema: Kako nove elektrane na ugalj i nuklearna energija mogu da se iskoriste u borbi protiv klimatskih promjena. Događaj su posjetili stotine boraca za zaštitu klime, koji su uvježbali protestnu pjesmu protiv Trumpa. "To je bio pravi način ophođenja prema zvaničnoj delegaciji SAD-a. SAD ovdje može istupiti kao svaka zemlja UN-a, ali zato mora  biti u stanju i da podnesu proteste", kaže Jochen Flasbarth na svoj miran i priseban način.