Cijene gasa i struje: EU razmatra zajedničke mjere | Politika | DW | 06.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Cijene gasa i struje: EU razmatra zajedničke mjere

Da li je cijena gasa u Evropskoj uniji „nepodnošljivo visoka“ ili je jednostavno određuje tržište? Francuska i neke druge zemlje zahtijevaju da se uvedu zajedničke mjere unutar EU. Da li je to moguće?

Samo u septembru cijena zemnog gasa za potrošače u Evropskoj uniji skočila je za 17 odsto. Brojna domaćinstva ovih dana dobijaju pisma neprijatne sadržine u kojima ih obavještavaju o povećavanju njihovih mjesečnih računa.

Tako veliki rast cijena gasa i struje za stručnjake nije iznenađenje. Već nekoliko mjeseci se uočava da je potražnja u čitavom svijetu velika, da je istovremeno u Holandiji smanjena proizvodnja, da su skladišta gasa u EU poluprazna, da da Rusija ne želi da poveća količine koje isporučuje.

Ljetos su službenici EU rast cijene gasa – što je osjetno povećalo i inflaciju – ocijenili kao privremenu pojavu koja može da se izdrži. Ali sada, kad povećana cijena gasa i s tim povezani rast cijene struje stiže do novčanika običnih ljudi, ali i do blagajni preduzeća, brojni ministri privrede u Evropskoj uniji zvone na uzbunu.

-pročitajte još: Nijemci ignorišu moskovske igre sa cijenom gasa

„Ove cijene su jednostavno neizdržljive", izjavio je francuski ministar finansija Bruno Lemar na sastanku sa koleginicama i kolegama iz EU u Luksemburgu. „Mogli bismo da dobijemo novi pokret 'žutih prsluka'", upozorio je prije nekoliko dana francuski poslanik u Evropskom parlamentu Paskal Kanfin. Povod za masovne proteste tzv. „žutih prsluka“ u Francuskoj 2018. bilo je povećanje poreza na dizel. Francuski ministar Lemar, njegova koleginica iz Španije, kao i kolege iz Italije i Grčke, zahtijevaju da Evropska unija zajednički reaguje. Španije i Italija već su najavile subvencije za domaćinstva sa nižim primanjima.

EU Wirtschaftskommissar Paolo Gentiloni Konjunkturprognose

Paolo Đentiloni: Neće biti jednostavnih, ni tradicionalnih rješenja

Francuska bi mogla da zamrzne cijene do sljedećeg proljeća. Ali na sastanku ministar u Luksemburgu ostalo je nejasno kako bi to tačno trebalo da funkcioniše i ko bi na kraju trebalo da plati te subvencije za siromašnije domaćinstva. Neke zemlje s juga Evrope pominju zajedničku nabavku gasa kako bi se smanjila cijena. Druge bi kupovinu energenata ili subvencije da finansiraju preko budžeta EU, a možda i novim zaduživanjem.

Diplomate iz sjevernih članica EU su uzdržane prema takvim idejama. Njemačka – najveće tržište gasa u Evropi – sigurno će za sada da pričeka. Očekuje se da će tržište regulisati situaciju do proljeća, izjavila je prošlog petka jedna portparolka Ministarstva privrede u Berlinu.

„U opticaju je mnogo ideja, a osnovno raspoloženje ostaje optimistično“, tvrdi irski ministar finansija Pašal Donohe. „Još se neće odlučivati o konkretnim mjerama", kaže finska ministarka finansija Anika Sariko, koja je inače sumnjičava prema intervencijama u energetsko tržište.

-pročitajte još: Što stoji iza rekordnih cijena plina?

EU razrađuje moguće mjere

Iduće sedmice Evropska komisija će objaviti spisak mogućih mjera, najavio je komesar EU za privredu Paolo Đentiloni. On spominje moguću zajedničku nabavku i stvaranje zajedničkih zaliha. „Ali to neće biti jednostavna rješenja, neće biti tradicionalna rješenja. Za to će biti potrebno vrijeme."

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pohvalila je Norvešku koja povećava eksploataciju zemnog gasa i kritikovala Rusiju koja to ne radi. Ona se zalaže za odvajanje cijene struje od cijene plina i povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. Kod cijene certifikata za emitovanje ugljen dioksida neće biti intervencija, najavio je komesar EU Đentiloni.

Hohenhameln, Deutschland | Kohlekraftwerk Mehrum und Windräder

Termoelektrane se zamjenjuju onima na gas, a ta energetska tranzicija jedna je od pokretačkih snaga rasta cijena

Francuski ministar finansija Bruno Lemar zagovara nuklearne elektrane, na koje inače otpada veliki dio proizvodnje električne energije u Francuskoj. On smatra da bi i to trebalo proglasiti „održivim“ i „neškodljivim za klimu“, jer se u toj proizvodnji ne emituje ugljen dioksid i jer je tako proizvedena struja jeftinija od one dobijene uz pomoć gasa. Zemlje koje odustaju od korištenja nuklearne energije za proizvodnju struje sumnjičave su prema tom prijedlogu, ali komesar Đentiloni ipak je najavio da će „i to biti preispitano“.

Rusija bi mogla povećati isporuke

Ruski Gasprom je najveći ponuđač zemnog gasa u Evropskoj uniji s udjelom od 37 odsto. Prema navodima njemačkih ponuđača gasa, rusko državno preduzeće ispunjava svoje obveze, ali trenutno nije spremno da poveća isporuke. Moguće je da Rusija na taj način želi Evropskoj uniji da pokaže koliko je zavisna od njenog gasa, ali diplomate EU nisu sigurni da je to zaista tako.

Sporni gasovod Sjeverni tok 2, koji direktno iz Rusije gas dovodi u Njemačku, još je u probnoj fazi. Puštanje u pogon moguće je tek za četiri mjeseca, kad prođe certifikaciju njemačke Savezne agencije za mreže. U aktuelnoj krizi on zato vjerovatno neće igrati nikakvu ulogu. Jedan portparol Saveza njemačke energetske i vodoprivrede (BDEW) izjavio je za novine „Rajniše Post“ da je snabdijevanje tokom zime sigurno, iako su skladišta gasa popunjena samo 68 odsto. Istovremeno, i on je rekao da je moguć dalji rast cijene tog energenta.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u nedjelju je opovrgao nagađanja u EU da Rusija ne želi da izvozi više gasa: „Da li je Gasprom spreman da sklapa nove ugovore? Gasprom je za to zainteresovan, jer su naši potrošači u Evropi naši najvažniji partneri“, rekao je Peskov.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu