Cebit u znaku digitalne privrede | Politika | DW | 16.03.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Cebit u znaku digitalne privrede

Njemačka kancelarka Angela Merkel svečano je otvorila sajam Cebit. U centru pažnje nisu novi modeli smartphonea nego umrežavanje uređaja. Od onih kućnih, do industrijskih. Jednu od glavnih uloga na sajmu igra - Kina.

Cebit je nekada bio najveći sajam kompjuterskih tehnologija na svijetu. Međutim, kao što se velikom brzinom mijenjao svijet privrede i društva u eri digitalizacije, tako je i ovaj sajam doživio neke transformacije. Kada je riječ o novim mobilnim telefonima (smartphone) i tabletima, sajmu u Hanoveru primat su preoteli onaj u Barseloni (Mobile World Congress), ili onaj u Las Vegasu (Consumer Electronic Show).

Novi Cebit se zato održava po principu: povratak korijenima. U Hanoveru žele ponovo da budu sajam privrednika (biznismena), baš kao što su i bili sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka. Tu je sada mnogo manje šarenila, nema toliko buke i galame, sve je svedeno na poslovni i stručan nivo. Ipak, stvari koje se ovdje mogu vidjeti nisu nevažne. Digitalizacija je sveprisutna, ona ne samo da utiče na živote ljudi, nego se sve više odražava i na modele poslovanja unutar firmi. Organizatori su za ovogodišnji moto sajma izabrali kovanicu "d! conomi". Spoj "digitalnog" i "ekonomije".

Sajam je, po tradiciji, otvarila lično kancelarka Merkel

Sajam je, po tradiciji, otvarila lično kancelarka Merkel

Internet nadohvat ruke

"To opisuje razantan proboj digitalizacije u sve pore privrede i društva", kaže šef Cebita Oliver Frese. A aktualni trend glasi "Internet of Things" - internet u stvarima. Ovaj trend znači da će kompjuter kao samostalan uređaj sve više nestajati i da će biti integrisan u druge uređaje kako bi olakšao ljudima njihovo rukovanje ili sam posao.

Dok to postane realnost, kompanije moraju da investiraju milijarde u telekomunikacionu infrastrukturu, programe za analizu i procjenu podataka, te u moćne računarske centre. A sve to se prikazuje na ovogodišnjem Cebitu.

Njemački ministar privrede Sigmar Gabriel i Ma Kai, zamjenik premijera Kine

Njemački ministar privrede Sigmar Gabriel i Ma Kai, zamjenik premijera Kine

Prednost ovog sajma u odnosu na druge je što se ovdje može vidjeti cijeli spektar digitalizacije, a ne samo pojedini produkti. Novi koncept sajma ima uspjeha. Tako se pojavilo 3.300 izlagača iz 70 zemalja. Među njima su i velika imena poput Samsunga, Vodafona, Deutsche Telekoma, Huaweia, HP-a, Intela, ali su tu i Dropbox i Xiaomi.

Xiaomi? U Njemačkoj je ovo ime skoro nepoznato. Ipak, ova firma je osnovana još prije pet godina, a danas je u Kini vodeća na polju prodaje mobitela. Inače, Kina ove godina ima posebnu ulogu na Cebitu jer je zemlja-partner sajma. Svaki peti izlagač na sajmu dolazi iz Kine.

Prebacivanje težišta u pravcu istoka

"Kina je najjači partner kojeg je ovaj sajam imao i ovdje se nalazi preko 600 izlagača iz te zemlje", kaže šef Cebita Frese. "Kina se od radionice svijeta razvila u globalnog igrača i ponuđača raznih rješenja na polju digitalizacije", dodaje on. Firme poput Huaweia ili ZTE-a razvile su se u kvalitetne proizvođače mrežnih uređaja i opreme. "Sasvim je vidljivo prebacivanje težišta na planu informatike u pravcu Istoka", napominje Frese.

Šta onda ostaje njemačkoj infomatičkoj branši? Uloga promatrača? Ne, tvrdi Dieter Kempf, predsjednik udruženja informatičkih firmi Bitkom. Prema jednoj aktuelnoj anketi Bitkoma, koja je sprovedena u 500 firmi, većina digitalizuciju prije vidi kao šansu nego kao rizik. Broj radnih mjesta u ovoj branši je u stalnom porastu. Kempf očekuje da će Cebit ponuditi brojna nova rješenja i nove tehnologije na polju digitalizacije, kako za industriju tako i za privatna lica.

Primjer za to je potreba analize ogromnog broja podataka, velikih datoteka. "Osim toga je tu i integracija klasičnih IT-sistema i sistema koji su bliski proizvodnim procesima, poput senzora i obrade informacija", navodi Kempf.

Digitalizacija mijenja svijet oko nas

Digitalizacija mijenja svijet oko nas

Prilagodi se ili propadaš

I tako Cebit nije mjesto gdje se sastaju samo "velike firme" nego i mnoštvo malih preduzeća i onih koja su tek u procesu nastajanja, takozvanih start-up firmi. Poznato je da kičmu njemačke privrede čine preduzeća srednje veličine, a pred njima je proces sustizanja najnovijih tokova. Start-up scena u Njemačkoj, bez obzira na sve napore da se ona pokrene, nije ni blizu onoga što postoji, recimo, u Silikonskoj dolini u SAD. Inače, postoje napori i da se start-up firme pokrenu i u BiH.

Međutim, pitanje ne glasi hoće li neke firme prilagoditi ili promijeniti svoj model poslovanja, nego - kada će to učiniti?

Dieter Kempf opisuje to na primjeru malog stolara koji najveću konkurenciju vidi u kolegi koji ima radionicu preko puta: "Može biti da je on u potpunoj zabludi. Možda će print-shop pored njega za pet ili sedam godina praviti namještaj na 3D-štampaču."

Tako nije ni čudo da u spomenutoj anketi Bitkoma svaka peta firma digitalizaciju vidi i kao prijetnju vlastitoj egzistenciji. Na stvari se može gledati i pozitivno: još uvijek ostaje 80 odsto onih koji se nadaju da će profitirati od "digitalne budućnosti".

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.