Cazinska platforma modernog poslovanja

Projektni tim prvog Međunarodnog poslovnog centra u Cazinu čini deset ljudi i kako kaže Medžad Džajić, tvorac ideje njihovog poslovanja, radi se o sposobnim, komunikativnim i politički neobojenim mladim ljudima, koji žele povezati kvalitetne bosanskohercegovačke proizvođače i uslužne djelatnike, i stvoriti im tržište kako u BiH tako i širom Evrope. “Krajnji cilj je da potrošači, bilo gdje u BiH ili u Evropi, jednostavno putem interneta mogu poručiti bosanskohercegovačke proizvode i da odmah u tom trenutku znaju kada će i kako ta roba biti isporučena”, kaže Džajić.

Isporuka robe, posebno van granica BiH, veliki je problem bosanskohercegovačke privrede, objašnjava Cazinjanin koji inače živi i radi u Njemačkoj, ali koji zbog projekta Međunarodnog centra već nekoliko mjeseci boravi u BiH. Džajić priča kako su njegovi njemački poslovni partneri često željeli poručiti proizvode iz BiH, ali kako ih je u tome spriječila bosanskohercegovačka birokratija. “Ljudi pronađu nešto što je u BiH jeftinije i kvalitetnije ali se plaše da roba neće biti isporučena ili da će biti komplikacija na carini. Mi potrošače želimo osloboditi ovih briga i želimo postati povjerljivi partneri kako u isporuci robe, tako i u predstavljanu bosanskohercegovačkih privrednika”, kaže Džajić.

Zanat pekli u nevladinom sektoru

A da bi se moglo poslovati na tako moderan način, moderni moraju najprije biti članovi, odnosno klijenti Međunarodnog poslovnog centra. “To znači da se mora tačno znati čime se ti obrtnici bave, da moraju biti transparentni, da moraju imati dobar dizajn i dobru online prezentaciju i sve ono što je danas u Evropi i svijetu standard. Bilo bi odlično kada bi se te informacije vremenom našle i na našoj i na internetskoj prezentaciji samih proizvođača”, objašnjava Elma Begić, koja je u Centru zadužena za odnose sa javnošću.

Pri uspostavljanju ovakvih standarda saradnici Međunarodnog poslovnog centra u Cazinu mogu pomoći. Projektni tim već je godinama aktivan u nevladinom sektoru. Tamo su, kaže Begić, ispekli zanat, te tako privrednike mogu podržati u raznim oblastima: u projektnom menadžmentu, u izradi poslovnih planova, u IT-sektoru, te pri aplikacijama za sredstva iz raznih fondova Evropske Unije. “Te aplikacije smo u mogućnosti raditi na više evropskih jezika, a često je jezik nepremostiva barijera, i pored toga što ljudi imaju odličnu poslovnu ideju”, objašnjava Begić.

Besplatna podrška za ambasadore

U svim ovim oblastima Centar je već uveliko podržao i svoje smabasadore, koji su, kako kaže Elma Begić, samoinicijativno i od nule pokrenuli vlastiti biznis. “Imamo nekoliko ambasadora i to je saradnja od koje svi imamo koristi. Mi promoviramo njih, ali i oni promoviraju nas. Azru Mahmutović, koja je pokrenula obrt pod nazivom `Bihaćka svijeća` i koja izrađuje svijeće u raznim oblicima, bez kojih je u međuvremenu teško zamisliti bilo koju svečanost u Cazinu, pomogli smo na primjer pri registarciji u Obrtničkoj komori. Za nju smo takođe upravo aplicirali za sredstva Švedske ambasade u BiH. Radi se o nepovratnim sredstvima koja mogu iznositi i do 30.000 eura. Preduslov je da obrtnik ili proširi proizvodnju ili napravi još jedno radno mjesto. Azra ima dobre šanse, jer zaista ima posla preko glave. Meliha Klopić, koja radi potpuno prirodne proizvode za njegu kože, povezali smo sa dizajnerskim uredom NDizajn, koji će njene proizvode još bolje staviti u centar pažnje. Naši ambasadori su još i Anita Hodžić, koja proizvode za njegu kože radi od meda, te Zahrina Kličić, koja osmišlja i kreira prekrasan nakit. Osim toga, tu su i mlada spisateljica Azra Kovačević i umjetnik Anik Dub, koji se bavi trodimenzionalnom perspektivom, te između ostalog i uredjenjem interijera i eksterijera”, objašnjava Begić.

Centar sajamskog tipa

Na predstojećem sajmu kojeg Centar organizuje, ovi ambasadori takođe neće plaćati izložbeni prostor. Prvi Međunarodni poslovni centar u Cazinu najprije će biti sajamskog tipa. Na sajmu koji će se u Cazinu održati od 25.12. 2014. do 11.01.2015. godine, predstaviće se oko trideset manjih i većih kompanija iz BiH, Slovenije i Njemačke, a cilj je međusobno povezivanje kompanija i obrtnika. Sajam će samom Centru poslužiti kao dopuna baze podataka na kojoj rade još od samog osnivanja. Tek kasnije, nakon što etablira bazu podataka, te poveže poduzetnike u regiji, Međunarodni poslovni centar planira prerasti u izvjestan logistički centar. A na osnovu prikupljenih podataka i sklopljenih poslovnih kontakata, kao takav će biti u poziciji da nudi proizvode svojih članova, kako u BiH, tako i širom Evrope.

Poželjan angažman dijaspore

“Za to je potrebno imati dobre kontakte sa svim proizvođačima ali i uslužnim djelatnicima. Kada neko u Njemačkoj poruči deset metara željezne ograde, mi u istom trenutku moramo znati i ko će je i kada napraviti, te kada je i ko od prevoznika može isporučiti. Što se tiče manjih obrtnika, koji zakonski ne smiju izvoziti svoje proizvode, pokušaćemo kroz razne fondove povećati obim njihove proizvodnje”, objašnjava i Medžad Džajić, prvi čovjek Centra. Pri tome se nada da doći i do saradnje sa bosanskohercegovačkom dijasporom. Ona, kaže Džajić, može postati izuzetno važan promoter proizvoda iz BiH.