1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Burne reakcije na Čovićev govor u Banja Luci

3. februar 2022

Ne smiruju se burne reakcije na govor predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića u Narodnoj Skupštini Republike Srpske.

https://p.dw.com/p/46Rpk
Milorad Dodik
Foto: Klix

„Čuvajte Republiku Srpsku. Toliko ste emocija iznijeli ovdje kada ste govorili da vam jednostavno svi mogu zavidjeti. Uz čestitke za ono što vi radite ovdje, ostavite dovoljno otvorena vrata i za druga dva konstitutivna naroda, pa i za hrvatski narod i to je preznačajna poruka za ovaj mali broj ljudi koji je ostao ovdje. Nemamo drugog puta nego razgovarati u institucijama BiH. RS ćete najbolje zaštititi braneći je ne samo ovdje, nego i u BiH”, poručio je Čović na kraju svog govora zastupnicima u NSRS-u.

To je bila poruka predsjednika najjače hrvatske stranke u BiH, Dragana Čovića, zastupnicima Narodne Skupštine Republike Srpske (NS RS). Na vanrednu sjednicu bio je pozvan i predsjednik najjače bošnjačke stranke, Bakir Izetbegović. No on je odbio sudjelovati. Više od svih teza koje je naveo u govoru, upravo ova poruka najviše je odjeknula ne samo u BIH, nego i u Hrvatskoj i Srbiji.

Čovićevo izlaganje o neuspješnim pregovorima sa predstavnicima bošnjačkih stranaka oko reforme Izbornog zakona BiH i zaključku kako je posrijedi kršenje prava konstitutivnog naroda, Hrvata, te da to i za srpske zastupnike u NSRS-u može biti „tema za promišljanje“, prošlo je skoro nezapaženo.

Pao je u sjenu i njegov poziv na povratak u državne institucije srpskih predstavnika nakon višemjesečnog bojkota zbog izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a odnose se na kažnjivost negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.  Istodobno, od pojedinih zastupnika vladajućih u NS RS-a moglo se čuti kako se i „njima od Bošnjaka priprema sudbina Hrvata“.

Ivana Maric Konrad-Adenauer Stiftung, Bosnien und Herzegowina
Ivana MarićFoto: privat

„Besraman potez"

Rečenica „Čuvajte Republiku Srpsku“ postala je viralna u medijskim izvješćima i kod korisnika na društvenim mrežama, a reakcije su više nego burne.

„Govorom u NSRS, Čović je još jednom pokazao spremnost da se do zadnjeg daha bori, ali ne za Hrvate, već za sebe i svoje partnere. Njegova odanost i podrška Dodiku mu je očito važnija od odanosti i podrške Hrvatima, posebno Hrvatima koji žive u RS-u tj. koji su živjeli u RS-u dok nisu protjerani ili su RS napustili iz nekog razloga“, komentira za DW politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić.

Ona podsjeća kako je na području tog entiteta prije rata živjelo oko 220.000 Hrvata katolika, te da ih prema podacima Katoličke crkve danas ima tek oko 15.000, a njihov broj se iz godine u godinu smanjuje.

„Kao što banjalučki biskup Komarica upozorava da su 'Hrvati kao narod u RS-u pred potpunim iskorjenjivanjem jer je njihov broj pao ispod pet posto od predratnog broja."

Čović je, iako dobro upoznat sa ovim podacima, zastupnicima u NSRS poručio da čuvaju RS i da im mnogi zavide na tome. Je li Hrvate u RS-u pitao kako gledaju na njegovu podršku Dodiku i njegovoj politici? Što misle kada Dodik bira njihove predstavnike u vlasti, posebno u Vladi RS-a? Je li ih pitao osjećaju li se majorizirano i diskriminirano itd.? Besraman je to potez Čovića“, zaključuje Marić.

Bosnien und Herzegowina | Jahrestag Ermordung der Märtyrer von Drina in Gorazde | Kardinal Vinko Puljic
kardinal Vinko PuljićFoto: DW/B. Sapcanin

Biskupska konferencija BiH: Bez komentara, ali s porukom

Na žalost, a kako je potvrdio za DW, banjalučki biskup Franjo Komarica nije mogao komentirati najnovija događanja u NSRS-u zbog bolničkog liječenja na kojem se trenutno nalazi, no na upit su, bez konkretne kritike prema Čoviću, ali s jasnim stavom, odgovorili iz Biskupske konferencije BiH (BK BiH).

U reakciji poslanoj od generalnog tajnika BK BiH, mons. Ive Tomaševića, podsjećaju na pismo tadašnjeg predsjednika BK kardinala Vinka Puljića, tadašnjem patrijarhu srpskom gospodinu Irineju i to kao reakciju na izjave patrijarha Irineja tijekom proslave 'Dana RS-a' u Banjoj Luci, 9. siječnja 2016. da je „RS utemeljena na istini i pravdi Božjoj“.

„S prostora RS, nasilno je protjerano iz domova oko 140.000 katolika. U banjolučkoj općini, u kojoj nije bilo oružanih sukoba i gdje su apsolutnu vlast imali srpski predstavnici, a Banja Luka je i moj i rodni grad banjolučkoga biskupa Franje Komarice, ubijeno je 122 katolika. Više od 90% katolika, svećenika i redovnica, uključujući i majku i najbližu rodbinu biskupa Komarice i moje najbliže, protjerani su iz domova. Sve do sada se najveći broj tih prognanika, unatoč njihovom inzistiranju, nije uspio vratiti očevini“, pisao je kardinal Puljić patrijarhu Irineju.

On ga je i podsjetio na trogodišnje opsjedanje glavnoga grada BiH Sarajeva od strana bivše JNA i srpskih oružanih formacija. „Sve sam to i osobno proživio zajedno sa svim građanima koji su, bez presude i krivice, kažnjeni na svakodnevno granatiranje, ubijanje iz snajpera, ranjavanje, žeđ, glad, hladnoću…“, podsjećaju iz Biskupske konferencije BiH.

U reakciji podsjećaju i na poziv biskupa BK BiH od kraja 2020. prema potpisnicima Daytonskog sporazuma kao i onima koji su zaduženi za njegovo provođenje, a u kojem upozoravaju na izostanak povratka nekoliko stotina tisuća bh. Hrvata, ali i njihovo pitanje: Što se namjerava s ovom zemljom i njezinim narodima i stanovnicima".

„Skoro cijela katolička populacija u jednoj polovici zemlje, RS-u, je iskorijenjena, a u drugoj polovici, Federaciji BiH, kontinuirano se smanjuje, poglavito zbog odlaska mladih iz zemlje pa i cijelih obitelji – najčešće zbog kriminala, korupcije, političkih sebičnih nadmudrivanja u zemlji i slabog vrednovanja stručnog rada“, podsjećaju iz BK BiH u kontekstu odgovora za reakciju i izjave predsjednika HDZ-a BiH u NS RS-u.

Bosnien und Herzegowina | Dragan Covic, Vertreter der Kroaten in B&H
Dragan Čović Foto: DW/V. Soldo

„Monstruozan govor" i „poniženje Hrvata"

„Dragan Čović je umjesto priče o položaju Hrvata u ovom entitetu veličao RS i pri tome ponizio Hrvate iz ovog dijela BiH. Zaboravio je iznijeti podatke o katastrofalnom stanju i položaju Hrvata u ovom entitetu“, komentirao je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić za lokalne medije.

Najjače je odjeknula oštra reakcija kolumniste hrvatskog portala Indeks.hr, Gordana Duhačeka koji u svojoj kolumni naslova "Dragan Čović je danas održao monstruozan govor u Banja Luci", piše da će “Čovića povijest pamtiti kao hrvatskog veleizdajnika” i traži da ga se proglasi personom non grata. Duhaček je Čovića usporedio s Radovanom Karadžićem, nekadašnjim vođom bh Srba, koji je pred Haškim sudom osuđenim na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti. 

„Za državni vrh u Hrvatskoj današnji bi Čovićev nastup trebao značiti kraj suradnje s tim veleizdajnikom. O sramoti zagrebačkog sveučilišta koje je Čoviću dodijelilo počasni doktorat da ne govorimo. Da kod rektora Damira Borasa ima imalo morala i pameti, ekspresno bi Čoviću nakon ovog ispada oduzeli taj doktorat“, piše između ostaloga Duhaček.

„Nestvarno"

O govoru predsjednika HDZ-a pred NSRS-a piše i Telegram te navodi i komentar politologa Jasmina Mujanovića, autora knjige o demokratskoj krizi na Balkanu. Mujanović Čovićevo obraćanje parlamentu RS-a ocjenjuje "nestvarnim”.

“Deseci tisuća Bošnjaka i Hrvata su prognani, mučeni i ubijeni kako bi se stvorio samoproglašeni entitet RS-a. A šef HDZ-a BiH Dragan Čović je došao u parlament RS-a kako bi govorio o svojoj ´zavisti` na tome kako Dodikov režim štiti tu istu Republiku Srpsku. Zaista nestvarno”, napisao je Mujanović na Twitteru, prenosi Telegram.

Bivša hrvatska premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Hrvatske, Jadranka Kosor, nakon Čovićevog govora u NSRS-u, na svom svom Twitter profilu je napisala: “Čuvajte Republiku Srpsku, na tome vam svi mogu zavidjeti, rekao je najveći hrvatski obožavatelj negatora genocida. Zaista; on slobodno može biti sljedeći srpski kandidat za Predsjedništvo BiH. Kad šefu negatoru dojadi. Jad i bijeda”.

Berlin | Zeljko Komsic - Mitglied des Präsidiums Bosnien und Herzegowinas im DW-Gespräch
Željko KomšićFoto: DW

Komšić pozadina saveza Dodik-Čović?

Međutim, Index.hr, analizira i pozadinu ovog, kako piše, skandala kroz aktualna politička previranja u BiH i uzroke političkog saveza Čovića i Dodika, a u kojem naziru ključnu ulogu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Tako glavni urednik lijevo-liberalnog portala Prometej.ba Franjo Šarčević smatra da je Komšićev izbor problem jer se, kako navodi, zasniva na platformi bošnjačkog nacionalizma. On se poziva na riječi Envera Kazaza, profesora Univerziteta u Sarajevu, koji je napisao da  „Komšić svoj populizam bazira na narativnom sustavu bošnjačkog nacionalizma, podržavajući njegov simbolički imaginarij i stereotipne slike".

Franjo Šarčević navodi kako "iza Komšićevog djelovanja ostaju dodatno narušeni međunacionalni odnosi, nepovjerenje i čak mržnja između Hrvata i Bošnjaka" i dodaje: "I što je možda gore - ostaje legitimiranje obračuna sa svim mislećim Hrvatima i Srbima okupljenima oko Sarajeva koji, premda nenacionalisti, ljevičari ili liberali, imaju dovoljno samopoštovanja te intelektualnog i etičkog digniteta da se ne uklapaju u prokrustovske kalupe poželjnog i dopustivog 'poštenog' Hrvata ili Srbina tipa 'Komšić', zaključuje Šarčević.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.