1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Bundeswehr treba nove heroje"

Kay-Alexander Scholz
29. mart 2018

Njemačke vojne postrojbe se žele još jače distancirati od prošlosti Wehrmachta. Tako to želi ministrica odbrane Ursula von der Leyen. S tim ciljem je dala usvojiti novi Dekret o tradiciji.

https://p.dw.com/p/2v7Sl
Deutschland Ursula von der Leyen in der Generalfeldmarschall-Rommel-Kaserne
Foto: picture alliance/dpa/B. Thissen

Čak i pojam "Traditionserlass" (skraćenica za "Smjernice o razumijevanju i njegovanju tradicije u Bundeswehru"; u slobodnom prevodu: Dekret o tradiciji - op. red.) je posebno pitanje. Jednostavnog prevoda ove riječi na engleski, francuski, španjolski ili b/h/s jednostavno nema. "Erlass" (dekret, uredba, deklaracija) na čiju "tradiciju" se vojnici Bundeswehra mogu pozvati - kako bi se grubo preveo ovaj izraz - čini se dakle da je specifično njemačka stvar. To s obzirom na zločine tokom nacionalsocijalizma ne čudi.

Niko ne može živjeti bez prošlosti, rekao je prije nekoliko sedmica katolički vojnik biskup Franz-Josef Overbeck braneći Dekret o tradiciji. To, kako je rekao biskup, mora dati svijest vojnicima o prošlosti i o lomovima koji u njoj postoje. U srijedu će ministrica odbrane Njemačke Ursula von der Leyen predstaviti novi Dekret o tradiciji u kasarni u Hanoveru.

Opterećujuća tradicija

Lomovi, o kojima govori Overback, ni blizu nisu onoliko zaliječeni kako se nakon toliko desetljeća zapravo pretpostavljalo. Drugačije rečeno: Kritički pogled na njemačku istoriju nije čisti akademski projekt. Čini se da i danas vojnici nalaze jednu vrstu blagog oslonca u istoriji između 1933. i 1945. godine.  

Slučaj poručnika Franca A. je prije godinu dana, početkom 2017. godine, ponovo pokrenuo raspravu. Ta debata je za ministricu von der Leyen bila povod da napravi novu Deklaraciju o tradiciji.

Ovaj vojnik je navodno tada planirao teroristički napad za što je sumnju želio skrenuti na sirijske izbjeglice. Prilikom istrage, obavljene u kasarni u kojoj je ovaj vojnik bio na službi, otkrivene su nacrtane svastike i pronađeni suveniri Wehrmachta. Nakon toga su pretresene sve kasarne Bundswehra. Prilikom pretresa su pronađene hiljade suvenira sa šljemovima, karabinkama i značkama iz tog vremena. 

Stari duh još živi

U potrazi za objašnjenjem za postojanje ove zbirke pomaže pogled u poslijeratnu istoriju. Bivši oficiri Wehrmachta su 50-tih godina bili ti koji su osnovalu novi Bundeswehr. Stvarno suočavanje sa Wehrmachtom kod tih "tradicionalista" nije bilo poželjno, rekao je nedavno u jednom intervjuu vojni istoričar Wolfram Wette. Ovi oficiri su stvorili legendu o "čistom Wehrmachtu", koji nije bio upleten u zločine nacista. Također želi tako i same sebe osloboditi tereta prošlosti. Tako je ostao "kult borca" iz Wehrmachta, kaže Wette. Dakle, smrtonosna i suicidalna ideologija do "konačne pobjede".

U Njemačkoj još i danas oko desetak kasarni Bundewehra nosi imena spornih oficira Wehrmachta. Ministrica odbrane von der Leyen je zbog toga u pojednim dijelovima Bundeswehra neomiljena jer se ona na ovom području zalaže za konačno podvlačenje crte. Ona želi denacificirati Bundeswehr tamo gdje su drugi prije nje zakazali. Novi Dekret o tradiciji treba poslužiti i u te svrhe.

Novi odnos prema tradiciji

Naravno Dekret o tradiciji je postojao već ranije. Ona potiče od bivšeg ministra odbrane Hansa Apela iz godine 1982. Apel je Dekretom još tada želio napraviti distancu od "tradicije" u Wehrmachtu.

Deutschland Ursula von der Leyen in der Generalfeldmarschall-Rommel-Kaserne
Ministrica odbrane Ursula von der LeyenFoto: picture alliance/dpa/B. Thissen

Novi prijedlog se nadovezuje na to da se oštrije distancira od istorije Wehrmachta i promijeni perspektiva: Centralno polazište tradicije Bundeswehra sada bi trebala biti njegova vlastita istorija, navodi se u saopćenju Ministarstva odbrane. No on također, kako se dalje navodi, daje slobodu da se iz svih epoha njemačke vojne istorije preuzme ono što je uzorno u tradicionalnom naslijeđu Bundewehra. Sve dok se to, kako se dalje navodi, ima smisla za Bundeswehr i u skladu je sa njegovim vrijednostima.

Prije usvajanja novog Dekreta o tradiciji se diskutiralo i o naslijeđu armije bišveg DDR-a, NVA. Tokom procesa ponovnog ujedinjenja lokacije i djelomice osoblje NVA su inkoporirane u Bundeswehr. Sada se navodi kako NVA nije dio tradicije Bundeswehra jer je bio dio diktature. No pojedini članovi NVA su mogli naći mjesta u novom poimanju tradicije ako su primjerice pomagali u procesu ponovnog ujedinjenja.

Koliko je obavezujući novi "Zakon"?

Koliko god pojam "dekret" možda mogao zvučati autitarno, vodstvo Bundeswehra ga ipak tako ne razumije.  O "Smjernicima za razumijevanje tradicije i njegovanje tradicije", kako je puni naziv Dekreta o tradiciji, se vodila široka rasprava. U njoj su učestvovali naučnici, pripadnici vojske, fondacije, mediji, udruženja i parlamentarci u Bundestagu. Nakon objavljivanja prvog prijedloga na adresu Ministarstva odbrane stigli su brojni komentari. Prijedlog je potom prerađen.

Iako dekret važi, on nije zakon, već "krovni dokument koji daje upute". To znači da on treba pružiti orijentaciju, uporište i pomoć u svakodnevnici Budneswehra. Upravo tako što on povlači jasne granice u ophođenju sa prošlošću. Pravila službe su priložena u dodatku.

No i problem sa imenima kasarni treba biti riješen. Paralelno sa potpisivanjem Dekreta o tradiciji biti će preimenovana i tamošnja kasarna u kojoj će potpisivanje biti organizirano. Do sada je ona nosila ima po pruskom generalu iz Prvog svjetskog rata (i tada zauzetom mjestu u Francuskoj) i zvala se Emmich-Cambrai.  Taj general je kontrevorzan jer mu se pripisuju ratni zločini. No, to mu nikada nije dokazano. Sada će kasarna koja nosi njegovo ime biti preimovanova u Kasarnu narednika Lagensteina. Tobias Lagenstein je 2011. godine izgubio život u misiji Bundeswehra u Afganistanu.