Bundesver zajedno s policijom protiv terorizma

DW: Ustav Njemačke ima  veoma stroga pravna ograničenja kada je u pitanju akcija Bundesvera na teritoriji Njemačke. Prema Članu 35 vojnici smiju biti angažovani na teritoriji Njemačke samo u "posebno teškim katastrofama ili nesrećama". Do sada je to bilo samo tokom prirodnih katastrofa. Sada Bundesver vrši vježbe zajedno s policijom za zajedničku akciju protiv terorizma. Koliko je to u skladu sa Ustavom? 

Joachim Wieland: Zbog pouka iz istorije Ustav Njemačke vrlo suzdržano definiše akcije Bundesvera na teritoriji zemlje. Jer, to bi u principu trebalo da radi policija. Savezni ustavni sud je 2012. donekle proširio nadležnosti Bundesvera. To znači da jedna teška nesreća može da bude i namjerno prouzrokovana nesreća - kada teroristi izazovu takvu jednu nesreću. Međutim, takođe znači i to da akcija Bundesvera nije dozvoljena samo kada se nesreća već dogodi, već i prije toga kako bi se eventualna šteta spriječila. A to je jasno proširenje Člana 35 njemačkog Ustava. Ustavni sud je sam kazao kako Član 35 nije dovoljno jasan po tom pitanju i onda odlučio da bi pod striktno određenim uslovima, takođe u slučaju namjerno izazvanih nesreća, snage Bundesvera mogle da budu angažovane kao podrška policiji. 

Hoćemo li onda morati da se naviknemo na to da ćemo na ulici viđati naoružane vojnike?

Ne vjerujem da ćemo morati da se navikavamo na naoružane vojnike na ulicama. Jer, barijere su još uvijek veoma velike: ali ako policijske snage, snage savezne policije i granične službe ne budu dovoljne u sprječavanju ili otklanjanju posljedica neke nesreće, onda se na nju mora gledati kao na stanje slično katastrofi. Na svu sreću mi do sada nismo preživjeli terorističke napade takvih razmjera.

Na osnovu kojih obrazloženja se onda promoviše proširenje Bundesvera?

Ustavni sud je to čisto pravno obrazložio. No, činjenica je sigurno da iza toga stoji promišljanje: u nekim stvarima je Bundesver sigurno bolji od policije, na primjer kada se radi o eksplozivnim napravama i zamkama, koje se postavljaju u ratu. Ali, tu leži i doza opasnosti. Jer, što više postaje moguće angažovanje Bundesvera na unutrašnjem planu, utoliko više bi se onda moglo štedjeti na policiji i reći: nije potrebno ulagati u naoružavanje policije kada u slučaju opasnosti možemo da angažujemo Bundesver.

Izgleda da je i Bundesver spreman da sigurnost Njemačke rado brani, ne samo "na Hindukušu", već i u samoj zemlji, na željezničkoj stanici iza ćoška, takoreći. I uprkos opterećenjima zbog akcija u inostranstvu, kao u Maliju ili Avganistanu.

I u Bundesveru, ali i u političkom vođstvu postoji očigledna spremnost da se kaže: u ovom slučaju Bundesver može da preuzme zadatak. To je takođe povezano i sa zahtjevima za dodatne resurse, dodatna finansijska sredstva. Tu se prepoznaju resorni interesi. Ali, oni ne bi smjeli da budu povod za djelovanje. Tu je odlučujuća ta suzdržanost njemačkog Ustava u pogledu intervencija Bundesvera na teritoriji Njemačke.

Prema ispitivanju javnog mnijenja iz avgusta prošle godine oko dvije trećine ispitanih građana je bilo za to da se u slučaju terorističkih napada angažuje Bundesver. Sumnjaju li ljudi u sposobnost policije?

Vjerujem da se radi o osjećaju nesigurnosti, u smislu: prijeti nam terorizam i mi bismo morali učiniti sve što je u našoj moći da se odbranimo od takve prijetnje. Uz to se previđa da Bundesver nije u situaciji da izvršava zadatke policije. Policija ima potpuno drugi zadatak, i potpuno drugačiju obuku od pripadnika Bundesvera. Jer, Bundesver je obučavan za intervencije u slučaju rata. A to narod često previđa. Na kraju prevagne strah od terorističkih napada. Ali, strah je rijetko dobar savjetodavac.

Joahim Viland (Joachim Wieland) je profesor javnog prava i rektor Univerziteta u Špajeru (Universitaet fuer Verwaltungswissenschaft in Speyer). Viland je ranije bio i naučni saradnik u Saveznom ustavnom sudu Njemačke.