Bundestag odobrio novi sistem služenja vojnog roka

U snježnoj mećavi, šesnaestogodišnja Carlotta stoji na poligonu Grafenwöhr i promatra kako tenkovska haubica 2000 ispaljuje bojevu municiju. Hladno je i vrlo glasno kada se granate ispaljuju, Carlotta mora staviti čepiće za uši.

Za ovu učenicu to nije tipičan dan: Dok njezini prijatelji sjede u toploj učionici u Kölnu, ona je sama vlakom otputovala u Bavarsku. U vojarni Panzer topničke bojne 375 u Weidenu dobila je sobu i uniformu koju sada nosi po zimskoj hladnoći, stojeći vani uz dvadeset i četiri druga mladića i djevojke.

Cijeli tim mentora brine se za ove mlade ljude: Njemačke oružane snage ne štede napore u regrutiranju novog osoblja. Carlotta također želi saznati je li Bundeswehr zaista pravi odabir za nju. U tu svrhu sudjeluje u "Danima otkrića" – svojevrsnoj kratkoj praksi s vojnicima, uključujući jutarnje vježbe i društvene večeri.

Studentica lako može zamisliti da se kasnije pridruži vojsci. „Za početak tri ili četiri godine, a ako mi se svidi, osam godina“, kaže za DW. Međutim, nije ljubiteljica obaveznog služenja vojnog roka: „Ne treba ništa forsirati. Volontiranje je puno bolje od prisile, jer onda nestaje motivacija."

Regruti će više zarađivati ​​više od januara

Ministar odbrane SPD-a Boris Pistorius dijeli ovo mišljenje: S novom, atraktivnijom vojnom službom želi motivirati više mladih ljudi da se dobrovoljno prijave za Bundeswehr. Jedan od poticaja je bolja plaća: Počevši od početka 2026., novi regruti će primati pristojnih 2.600 eura bruto. Moraju odslužiti najmanje šest mjeseci vojne službe. Oni, koji se obvežu na najmanje 12 mjeseci, također će dobiti subvenciju za vozačku dozvolu za upravljanje automobilom ili kamionom. 

Novi zakon o vojnoj službi, koju je Bundestagusvojio u petak (5. decembra 2025.), stoga je svojevrsna kampanja privlačenja kojom Pistorius prvenstveno želi izbjeći jednu stvar: brzi povratak na obavezno služenje vojnog roka, čemu se socijaldemokrati odlučno protive.

No hoće li biti moguće popuniti kadrovske praznine bez obaveznog služenja vojnog roka? Dok se SPD tome nada, političari iz konzervativnih stranaka CDU i CSU su skeptični. Oni bi radije vratili obavezno služenje vojnog roka, koja je u Njemačkoj bila na snazi ​​do 2011. godine.

Njemačke oružane snage (Bundeswehr) planiraju do 2035. godine regrutirati 80.000 novih vojnika. Točni koraci za to navedeni su u novom zakonu. Ministarstvo odbrane mora svakih šest mjeseci izvještavati Bundestag o napretku. S obzirom na prijetnju koju predstavlja Rusija, oružane snage trebale bi se povećati s trenutnih gotovo 182.000 vojnika na 260.000 – što je obaveza koju je Njemačkadala NATO-u. Dodatnih 200.000 rezervista također će biti na raspolaganju.

Spor unutar vladajuće koalicije

Spor oko buduće vojne službe mjesecima dijeli vladajuću koaliciju. Među kontroverznim modelima o kojima se raspravljalo bio je i sistem lutrije. Prijedlog da se onaj ko bi morao služiti u Bundeswehru odredi ždrijebom posebno je razbjesnio mlade ljude: Odabir koji bi potencijalno mogao značiti razliku između života i smrti ne bi se trebao vršiti nasumično, poručili su oni. Općenito, mlađa generacija osjeća se ignoriranom u raspravi o vojnoj službi.

Oni koji ne ispune upitnik suočavaju se s novčanom kaznom

Novi "Zakon o modernizaciji vojne službe" je kompromis: Zasad je vojna služba dobrovoljna. Istodobno, svi 18-godišnji muškarci suočit će se s novim obvezama: Počevši od početka 2026. godine, dobit će upitnik koji moraju ispuniti. U njemu će se tražiti informacije o njihovoj spremnosti za služenje u Bundeswehru, njihovoj fizičkoj spremnosti i obuci. Odgovaranje na pitanja je dobrovoljno za žene, jer prema ustavu ne mogu biti podložne obaveznoj vojnoj službi.

Od sredine 2027. godine proces će ići korak dalje: Liječnički pregledi postat će obavezni za sve muškarce rođene od 2008. ili kasnije. Na temelju ove procjene sposobnosti, u slučaju sukoba donosit će se odluke o tome ko bi mogao biti regrutiran u obaveznu vojnu službu. 

Kritike zbog obaveznih liječničkih pregleda

Obavezni liječnički pregled posebno je kontroverzan: Kritičari ga vide kao prvi korak prema uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Također se plaše da će ponovno biti uveden sistem lutrije ako se ne javi dovoljno dobrovoljaca. U tom slučaju mogao bi se provesti takozvani sistem obaveznog služenja vojnog roka "na temelju potražnje", u kojem bi se dio od otprilike 300.000 mladića rođenih u određenoj godini regrutirao, ovisno o potrebama Bundeswehra. Odluka o tome, hoće li obaveznog služenja vojnog roka biti u potpunosti ili djelomično, vraćeno je na Bundestagu.

Na dan donošenja odluke o zakonu o služenju vojnog roka, studenti u mnogim njemačkim gradovima izašli su na ulice: „Ne želimo provesti pola godine naših života zatvoreni u kasarnama, obučavani vojnoj vježbi i poslušnosti, te učeći ubijati“, napisali su organizatori „Školskog štrajka protiv obaveznog služenja vojnog roka" u svom pozivu na demonstracije širom zemlje. „Kao generacija osjećamo se zanemareno i kao generacija ne vidimo zašto bismo morali skakati u rovove za saveznu vladu“, rekao je za SWR Leo Reinemann, student i suorganizator školskog štrajka u Koblenzu.

Prosvjedi su usmjereni prvenstveno protiv planiranog obaveznog zdravstvenog pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu svih mladića od godišta 2008. Ako zakon stupi na snagu kako je planirano 1. januara 2026., svi 18-godišnji muškarci će u budućnosti morati popunjavati upitnike i pojaviti se na pregledu. Pod sloganom „Ne želimo završiti kao topovsko meso“ mladi širom Njemačke žele diči svoj glas protiv planova savezne vlade – mnogi od njih u vrijeme trajanja školske nastave, koja je za sve u Njemačkoj obavezna.

Raste broj protivnika

Međutim, niko još uvijek nije obavezan na vojnu službu – njemačke oružane snage trenutno se oslanjaju na dobrovoljce, čiji se broj ove godine već znatno povećao. Pravo svake osobe da odbije vojnu službu kao prigovor savjesti ostaje nepromijenjeno. Sve više Nijemaca koristi ovo pravo: Do ​​kraja oktobra nadležni Savezni ured primio je više od 3000 zahtjeva za prigovor savjesti – od onih koji nisu služili vojsku, vojnika i rezervista. Broj prigovarača savjesti tako je dosegao novi vrhunac otkako je ukinito obavezno služenje vojnog roka 2011. godine.

Protesti su usmjereni prvenstveno protiv planiranog obaveznog zdravstvenog pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu svih mladića od godišta 2008. Ako zakon stupi na snagu kako je planirano 1. januara 2026., ubuduće će svi 18-godišnji muškarci morati popuniti upitnike i pojaviti se na pregledu. Pod sloganom „Ne želimo završiti kao topovsko meso“ mladi širom Njemačke žele diči svoj glas protiv planova savezne vlade – mnogi od njih u vrijeme trajanja školske nastave, koja je za sve u Njemačkoj obavezna.