Bundestag: Daytonski temelji i europska perspektiva BiH

U raspravi koja je bila ranije dogovoren, govornici njemačkih parlamentarnih stranaka su naglasili da je Daytonskim mirovnim sporazumom okončano ubijanje u BiH, ali je istovremeno ocijenjeno da je tadašnja podjela Bosne i Hercegovine na dvije entitetske jedinice pretežno paralizirajuća i otežavajuća za dalji razvoj zemlje.

Wadephul: Zalažemo se za perspektivu pristupanja EU

Podsjećajući na veliki broj žrtava rata i ogromna razaranja njemački ministar vanjskih poslova Johann David Wadephul (CDU) je naglasio da se "jedno od najmračnijih poglavlja tog rata - genocid u Srebrenici - duboko urezao na naše sjećanje". Tada je međunarodna zajednica zakazala i "te odgovornosti smo mi vrlo svjesni", rekao je ministar.

Sporazum iz Daytona je ušutkao oružje, ali nije uspio „otkloniti uzroke rata“, naglasio je Wadephul. Donio je stabilnost, ali nije zatrpao sve rovove. Također nije bio ni polazna tačka za pomirenje među ljudima u ovoj „izmučenoj zemlji“ i doveo je do "betoniranja" načela etničke proporcionalnosti u svim sferama društva. No, napominje Wadephul, to je "sasvim sigurno" jednim dijelom i odgovornost vodećih političara u BiH koji "vrlo rado pjevaju etno-nacionalističke pjesme". Jednim dijelom je to i zbog toga da bi prikrili kako od podjele oni više profitiraju, djelomično i osobno, nego od pomirenja. Pritom, dodao je Wadephul, ne treba smetnuti s uma da i neki politički akteri izvan zemlje te tendencije podržavaju i potiču - prije svih Rusija.

Njemački ministar se posebno zahvalio visokom predstavniku Christianu Schmiidtu na njegovom angažmanu u BiH i obećao mu i nadalje podršku njemačke vlade. Očuvanje suverenosti i cjelovitosti BiH su velika i važna dostignuća Daytona i ostaju trajni ciljevi.

Wadephul je također istakao da savezna vlada podržava evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine. „Dayton je bio tek početak procesa koji treba omogućiti da zemlja vlastitim snagama uđe u EU“, rekao je ministar vanjskih poslova. Potrebno je odlučno djelovanje aktera na terenu „preko svih granica, ka zajedničkom suživotu“.

To se, međutim, ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu, naglasio je njegov kolega Carl-Phillip Sassenrath (CDU/CSU). Po njegovim riječima cijeli Zapadni Balkan ima jasnu perspektivu za pristupanje EU. „Svaki pojedinačni kandidat stoji sam za sebe i pristupa kada ispuni kopenhaške kriterije.“ Proces pristupanja nije samo proces ulaska u EU, „nego i proces održivog međusobnog razumijevanja u regionu“, rekao je Sassenrath.

Zemlji je potreban novi ustav

Dayton je bio provizorij, rekao je Adis Ahmetović (SPD). Greška je bila što se nakon prvog koraka odmah nije razmišljalo i o drugom, podsjetio je pozivajući se na izjave bivšeg američkog diplomate Richarda Holbrookea.

„Bosni i Hercegovini je potreban novi, moderan i pravedan ustav“, rekao je Ahmetović. On mora „svim ljudima u ovoj zemlji garantovati jednaka prava – bez obzira na njihovu etničku pripadnost“. Taj ustav ne smije biti nametnut izvana, naglasio je. Ljudi u Bosni i Hercegovini već su prilično napredovali. Pogrešno je stalno isticati razlike.

Boris Mijatović iz stranke Zelenih sporazum je nazvao diplomatskim uspjehom „za koji ću uvijek biti zahvalan“. Ali on je ostavio i prepreke o kojima se mora govoriti. Mir nije samo odsustvo nasilja, rekao je Mijatović, već i prisustvo pravde.

Sporazum je, nažalost, učvrstio etničke podjele u zemlji. Blokade duž etničkih linija predstavljaju problem. Tri naroda, dva entiteta, jedna država: „U ovom obliku to je propalo“, ocijenio je. „Podržavamo Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU, ali i u teškom zadatku priznavanja zločina, suočavanja s prošlošću i reformi koje su potrebne“, rekao je Mijatović.

Ljevica: Krhki mir za fragmentiranu državnu tvorevinu

Dayton je stvorio samo krhki mir, a etničke i religijske podjele još uvijek nisu prevaziđene, rekla je Gökay Akbulut (Ljevica). Bosna i Hercegovina je fragmentirana državna tvorevina. Sistem je trom, netransparentan i podložan korupciji, rekla je Akbulut. Od toga najviše profitiraju nacionalističke elite i njihova klijentela, koje nemilosrdno eksploatišu ljude i okoliš.

Iznad tog sistema stoji visoki predstavnik, političar iz CSU-a Christian Schmidt, sa izvršnim specijalnim ovlastima koje mu omogućavaju donošenje zakona i smjenjivanje dužnosnika. Ovo „kvazi-kolonijalno stanje“ više se ne može podržavati, rekla je zastupnica Ljevice. A šta radi Njemačka? Šalje Bundeswehr da osigura status quo.

AfD: Jednako biračko pravo ne stvara nacionalnu državu

Ko traži napuštanje Daytonskog sporazuma, rekao je Alexander Wolf iz desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), mora se zapitati koja je alternativa. „Ili, drugačije rečeno: ko pokušava očuvati mir, a ko doliva ulje na vatru?“ Ko pokušava uravnotežiti narode, a ko jednostrano zauzima stranu. Evropski sud želi Bosni i Hercegovini nametnuti jednako biračko pravo i tako doliva ulje na vatru, smatra Wolf.

„Jednako biračko pravo ne bi stvorilo nacionalnu državu.“ Po njegovom mišljenju, to bi neminovno dovelo do etničkog glasanja. „A time i do dominacije najveće etničke skupine – muslimanskih Bošnjaka“, rekao je zastupnik AfD-a. A kršćanski Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini „ne žele postati manjina u vlastitoj zemlji“, rekao je.