Bugarski vicepremijer osuđen za anticiganizam

Dvostruka premijera u Bugarskoj: okružni sud u bugarskom crnomorskom gradu Burgasu osudio je prvostepeno potpredsjednika vlade Valerija Simeonova zbog govora mržnje protiv romske manjine u zemlji. Do sada su bugarski sudovi oklijevali da donesu odluku kada je u pitanju govor mržnje protiv Roma. Istovremeno, u Bugarskoj do sada niti jedan zamjenik šefa vlade nije osuđen, a pogotovo ne zbog ovakvog prekršaja. Reakcija bugarske vlade je izostala, a Simeonov je ostao na poziciji, uprkos protesta jedanaest romskih organizacija. Sam Simeonov najavio je žalbu.

Osuđen je zbog govora u bugarskom Parlamentu 17. decembra 2014. Šezdesetdvogodišnji političar, biznismen i medijski poduzetnik je o Romima između ostalog kazao: „To su drska, podivljala bića nalik ljudima, koji žele novac bez da rade, uzimaju zdravstvenu zaštitu bez da su bolesni. Dobivaju socijalnu pomoć za djecu koja se na ulicama igraju sa svinjama, a sa ženama se odnose sa instinktom uličnih pasa."

Pobjeda pravne države

Sud u Burgasu, izbornom krugu Simeonova, ustanovio je da se ovim izjavama krši Zakon o diskriminaciji, te da se karakterišu kao raspirivanje mržnje protiv romske manjine. Takve izjave, navedeno je u presudi, kreiraju jednu „neprijateljsku, ponižavajuću i uvredljivu atmosferu", tako da se svaki etnički Rom može osjetiti uvrijeđenim. Dvoje romskih novinara su se žalili: Kremena Budinova i Ognian Issaev. Kompenzaciju nisu željeli, te je Simenov tek osuđen da prekine sa ovakvom praksom.

Za advokaticu Margaritu Ilijevu, koja brani ove dvije osobe i koja je zadužena za pravni aspekt organizacije za ljudska prava bugarskog Helsinškog komiteta, smatra da je presuda veliki uspjeh za sud. Smatra da je sud ovim dokazao svoju nezavisnost od politike koja je pod utjecajem „najgorih rasističkih predrasuda". U objašnjenju je advokatica podsjetila na to da osuđen nije samo potpredsjednik vlade, već i  voditelj Vijeća za integraciju nacionalnih manjina, s obzirom da osuđeni ima obnaša i ovu funkciju.

Osuda

Valeri Simonov je u vladu izabran kao zastupnik „Ujedinjenih patriota". To je savez tri manje desničarsko populističke stranke – Nacionalnog fronta za spas Bugarske (NFSB) Valeria Simeonova, „Unutarnje makedonske revolucionističke organizacije" (VMRO) Krasimira Karakačanova, koji je trenutno ministar odbrane, te „Ataka" stranke Volena Siderova. Simeonova stranka NFSB se u svom programu zalaže za ukidanje romskih „getoa", te izolaciju Roma u zatvorene „rezervate", po uzoru na indijske ili aboridžanske, koji bi mogli postati „turističke atrakcije".

U toku svoje političke karijere on  jei ranije razmišljao o „modernim koncentracionim logorima", prisjetili su se u maju inicijatoru javnog apela za njegovu ostavku, kojeg je potpisalo 15.000 ljudi. Ne tako davno prije toga, u predvečerje prijevremenih izbora, Simeonov je fizički napao jednu bugarsku muslimanku, jer je željela doputovati iz Turske u Bugarsku kako bi glasala. Njegov izborni savez bio je manji koalicioni partner u trećoj vladi Boika Borisova i njegove stranke GERB, koja pripada Evropskoj narodnoj stranci. Simeonov je čak izabran za zamjenika premijera bez portfelja.

Na marginama društva

Bugarske nevladine organizacije, među njima jedanaest romskih organizacija pod krovnom zajednicom „Integro", platforma za ljudska prava „Marginalija" i nevladina organizacija „Inicijativa za iste šanse", koja pruža pravnu podršku romskoj zajednici, ponovno je pozvala da rasisti ne učestvuju u vladi. „Naš bijes već pet mjeseci niko ne čuje", kaže Daniela Mihailova, suorganizatorica protesta. Ona i njeni saborci isprintali su na hiljade majica sa natpisom „Nećemo rasiste u vladi, dosta je Valerija", te su pozvali na fotografisanje u ovim majicama na društvenim mrežama. Šesnaestog novembra najavljeni su i protesti ispred sjedišta vlade u Sofiji.

U Bugarskoj zvanično živi 321.000 Roma, što čini 5% stanovništva. Nezvanično ih ima barem dva puta više. Posljednjih godina se prema Romima ophodi sa sve više neprijateljstva. Prema anketi instituta „Otvoreno društvo" se oko 92% Bugara susrelo sa govorom mržnje prema Romima. Dvije trećine ispitanika tvrde da često ili veoma često čuju govor mržnje protiv Roma. Jedna trećina ispitanika uopšte ne zna da je govor mržnje kažnjiv kao vid rasne diskriminacije.