"Bugarska veza" i napad na papu Jovana Pavla II

O razlozima i naručiocima napada na papu godinama se samo nagađalo. Pominjala se bugarska obaveštajna služba kao i ruski KGB koji su papu navodno htjeli da “sklone” jer je podržavao rušenje komunizma u Poljskoj.

„Terorizam je đavolje zlo! Sve religije treba da ga osude. Al Kaida je psihopatska nacistička kriminalna organizacija“, napisao je Agdža iz zatvora u Turskoj u kome izdržava posljednje dane kazne za razne zločine, od kojih neki datiraju iz njegovih tinejdžerskih dana.

“Nova američka imperija kao centar demokratije i mira”

Turčin Mehmed Ali Agdža ima 52 godine, a do sada nije pričao o razlozima napada na papu. Ali, sebe je proglašavao za mesiju koji će najaviti smak svijeta. Kao što su njegovi zločini ostali obavijeni velom misterije, tako je i nepoznato da li je Agdža mentalno poremećen. Mnogi će, sasvim izvjesno, iznijeti tu pretpostavku s obzirom na to da se višestruki kriminalac sada pojavljuje kao propagator demokratije.

„Svijetu treba nova ’Američka Imperija’ koja će postati centar demokratije mira i slobode“, smatra sada Agdža. On je u isti koš svrstao Osamu bin Ladena, Hitlera i vođu Radničke partije Kurdistana Abdulaha Odžalana.

Agdža je na papu Jovana Pavla II pucao 1981. godine na Trgu Svetog Petra u Vatikanu i pogodio ga dva puta u stomak. Papa je izgubio tri četvrtine krvi i jedva je preživio napad i operaciju.

Na sljedećoj stranici o teorijama ko je i zašto naredio atentat.

Razlozi su, još uvijek nepoznati, ali teorija ne manjka. Najpopularnija je čuvena teorija „Bugarske veze“ po kojoj je papino ubistvo naručio sovjetski KGB zbog podrške koju je Jovan Pavle II pružao pokretu Solidarnost i njegovom lideru Lehu Valensi u Poljskoj. KGB je, međutim, svoju umješanost htio da prikrije tako što je koristio bugarsku tajnu službu i istočnonjemački zloglasni Štazi. A kao atentator je, navodno, angažovan Mehmed Ali Agdža, tada pripadnik ekstremnih Sivih vukova u Turskoj.

Antonov nadgledao operaciju

Tu teoriju je podržala i kontroverzna komisija Mitrokin koju je 2005. osnovao još kontroverzniji premijer Italije Silvio Berluskoni. Samo što, kako je tada objasnio predsjednik Komisije Paulo Gucanti, iza svega stoji vojna služba SSSR-a, mada je lanac krenuo od KGB-a:

„Bivši šef KGB Juri Andropov je obavijestio sva odjeljenja KGB, posebno ona u Evropi i Rimu, da je cilj ubistvo pape“, zaključio je Gucanti u jednom intervjuu.

Krunski dokaz kojim komisija Mitrokin ništa nije dokazala bio je navodni bugarski tajni agent Sergej Antonov koji je snimljen na skupu na kom je papa ranjen. On je navodno nadgledao operaciju.

„Angažovali smo anatoma-patologa koji je pomoću najmodernije kompjuterske tehnologije utvrdio da je čovek sa slika zaista Antonov“, rekao je tada Gucanti. Međutim, Italijani nisu otkrili ništa spektakularno: tog istog Antonova je optužio i napadač Agdži, ali nikada nije dokazano da on ima bilo kakve veze sa bugarskim tajnim službama.

Na sljedećoj stranici o kontra-teorijama zavjere.

Kasnije je nastala i kontra-teorija zavere koja kaže da je celu priču sa Bugarima i Rusima izmislio sam Agdži – kako bi se nekako spasio visoke kazne koja ga je čekala. Bugari i Rusi su više puta cijelu priču ocijenili kao besmislenu, a povezanost Bugarske tajne službe odbacio je i sam papa tokom posjete Sofiji.

Pokojni Jovan Pavle II je, zapravo, možda jedini koji je do sada čuo zašto je Turčin pucao na njega. On je, naime, dve godine pošto je jedva preživio napad, posjetio u zatvoru čovjeka koji ga je zamalo ubio. Papa je razgovarao sa Agdžijem dvadesetak minuta – u četiri oka. „Razgovor mora da ostane između nas dvojice. Razgovarao sam sa njim kao sa bratom kome sam oprostio i koji ima moje potpuno povjerenje“, rekao je tada papa.

Italijanske vlasti, međutim, Agdžiju nisu ništa opraštale. Kaznu za pokušaj ubistva, koja je najprije bila doživotna, izdržavao je punih 19 godina da bi 2000. bio prebačen u Tursku da tamo robija za svoje ostale zločine. Najveći je svakako ubistvo urednika liberalnih novina Abdija Ipekčija iz 1979. godine kao i neki još stariji zločini. Iz zatvora izlazi 18. januara 2010.

I Benedikt XVI oprostio napad

Slučajno ili ne, tek istog dana kada je atentator kome je papa Jovan Pavle II oprostio pokušaj ubistva rekao da će o motivima sve ispričati, i Voitilin nasljednik na čelu Vatikana, papa Benedikt XVI, oprostio je napad ženi koja je nasrnula na njega na Badnje veče po Gregorijanskom kalendaru.

Papa je Suzanu Majolo (25), koja duži niz godina boluje od psihičkih problema, i njenu porodicu primio u privatnoj audijenciji po završetku javne audijencije. Majolo je papi rekla da žali zbog onog što se dogodilo, a Benedikt se raspitao za njeno zdravlje i nastojao da pokaže da joj oprašta.

Ova državljanka Švajcarske i Italije, je na misi u Bazilici Svetog Petra preskočila sigurnosnu ogradu i, u guranju sa tjelohraniteljima koji su pokušali da je spriječe, oborila na zemlju papu Benedikta i francuskog kardinala Rožea Ečegeraja. Papa je u incidentu ostao nepovrijeđen, ali je Ečegeraj slomio kuk.

Autor: Nemanja Rujević

Odg. urednik: Svetozar Savić