Budžet u raljama politike

Nakon što se Ustavni sud BiH ranije ove sedmice (31.1.) proglasio nenadležnim u odnosu na apelacije zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) po pitanju Uputstva Centralne izborne komisije (CIK) BiH o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH, kriza u većem bh. entitetu postaje izvjesnija.

Naime, još uvijek aktuelna Vlada FBiH premijera Fadila Novalića polovinom decembra prošle godine poslala je Prijedlog budžeta FBiH prema entitetskom Parlamentu, gdje ga usvaja Zatupnički dom. Budžet još treba potvrditi Dom naroda, no tu nastaje problem.

Krajem prošle godine Centralna izborna komisija (CIK) donosi preporuku prema kojoj će raspodjela mandata u Domu naroda FBiH biti vršena prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine. Apelaciju na tu odluku podnosi većina stranaka, među prvima SDA, tražeći da se za osnovu koristi popis iz 1991. godine, pravdajući to nepotpunom provedbom Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma. Apelaciju podnosi i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja insistira na izmjeni Izbornog zakona BiH.

Sjednica Doma naroda mogla je biti sazvana prije odluke Ustavnog suda, no trenutna predsjedavajuća tog doma, Lidija Bradara (HDZ), odbila je sazvati sjednicu, insistirajući kako budžet FBiH treba razmatrati novi saziv Doma naroda.

Dom naroda uskoro?

"Prije svega želim izraziti žaljenje što do ovog trenutka županijske skupštine nisu završile svoj postupak izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, kako bismo mogli već i polovicom siječnja završiti proces implementacije izbornih rezultata i konstituiranja novog Doma naroda, no međutim, kako se to nije dogodilo, došli smo u ovu fazu i ja očekujem da će već do utorka (5. 2. 2019.) sve županijske skupštine završiti taj posao, budući da su liste ovjerene, i da ćemo uskoro od Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK) dobiti potvrđene rezultate posljednjih izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH”, kaže Bradara za Deutsche Welle.

Sve to je potrebno, dodaje, kako bi ona sazvala konstituirajuću sjednicu, "a odmah potom novi Dom naroda bi mogao usvojiti ili proračun ili odluku o privremenom financiranju, kako bi se ova priča o financijskoj stabilnosti u FBiH riješila”.

Desilo se to tako ili ne, šteta je već učinjena. Predstavnici Udruženja poljoprivrednika naglašavaju kako će poljoprivreda i poljoprivrednici svakako osjetiti posljedice teških političkih prepucavanja u FBiH.

"U poljoprivredi je to specifično, nije kao kod drugih - donese se budžet i može ići uplata. U poljoprivredi se, tek kad se usvoji budžet, pristupa izradi programa o raspodjeli sredstava namijenjenih poljoprivredi. Taj proces traje par mjeseci, pa onda rasprava, pa Vlada, pa odbori za poljoprivredu, ode to tamo u 6. mjesec”, kaže za Deutsche Welle Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poljoprivreda opet u krizi?

U posljednje tri godine, kaže, situacija je za poljoprivrednika postajala nešto povoljnija. "Premije su redovno isplaćivane, poticaji, sve je išlo na vrijeme. Jest da je bilo malo, ali je stizalo na vrijeme, pa su ljudi mogli kalkulisati. Međutim, sad, kako vidimo, nema budžeta i niko ne zna kad će ga biti”, upozorava Bićo.

Naglašava da se radi o nekih 70.000 poljoprivrednih gazdinstava, od kojih svako ima po dva i više članova. Od tog broja, tvrdi Bićo, nekih 35.000 živi isključivo od poljoprivrede. "Možete zamisliti šta se dešava ako ne dobiju na vrijeme svoj poticaj, a naša poljoprivreda je u takvom stanju da je zavisna od poticaja, jer je proizvodnja neprofitabilna i onda nas ovi pametnjakovići dovedu u ovu situaciju nekakvim svojim političkim prepucavanjima”, naglašava Bićo.

Od nekih dva miliona korisnika budžeta, trenutno su u nešto sigurnijoj poziciji, bar se čini, oko pola miliona penzionera. Prema riječima Redže Mehića, predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, "penzije će ići normalno, jer je to zakonska obaveza”. Ističe da su se penzioneri "argumentima izborili da se mora poštovati zakon koji je na snazi”, te da vjeruje da penzije ne bi trebale biti u opasnosti imajući u vidu da se "88 posto od penzija finansira iz doprinosa zaposlenih”.

Problem je ipak dosta dublji i ozbiljniji. "Osim što mora da podijeli plate budžetskim korisnicima, Vlada ima i kredite, znači da će morati platiti malo više kamate na te kredite zbog kašnjenja. Onda, neće moći zadovoljiti ostale potrebe - račune, plaćanja, znači svi su onda u kašnjenju”, upozorava Svetlana Cenić ekonomska analitičarka.

"Neko mora preuzeti odgovornost"

"Nekako sve jedno drugo vuče, do toga kako će izgledati u maloprodaji, kako će izgledati i komunalne službe sa naplatom, sve jedno za drugim, kao vozić”, kaže Cenić za Deutsche Welle. Nejasno joj je, dodaje, a imajući u vidu zamršene političke odnose, zašto Vlada FBiH još prije početka formiranja novih vlasti, u oktobru ili novembru prošle godine, nije donijela odluku o privremenom financiranju, čime bi trenutna situacija bila izbjegnuta.

Ozbiljnost je veća, naglašava Cenić, imajući u vidu i planirana zaduženja Vlade, koja je "budžetom, kao najznačajnijim dokumentom, predvidjela i dugoročna i kratkoročna zaduženja. Sad je sve to pod upitnikom”.

Lidija Bradara optimistična najavljuje kako će Dom naroda uskoro biti formiran i situacija riješena, no Cenić upozorava: "Imajte na umu da ako se Dom naroda uspostavi, pa onda ide koalicija, formiranje Vlade i ostalo... nova Vlada sve to što je već otišlo u Parlament može vratiti i preispitati sve te zakone. Znate li koliko će vremena trebati, a 79 prijedloga zakona čeka na raspravu, bez budžeta”!

"Ustavni sud se proglasio nenadležnim, znači sad treba ispoštovati odluku CIK-a. Jedni kažu ni slučajno, drugi kažu nema problema... To nije više Rubikova kocka, koju ćete složiti na brzinu u odnosu na ovo. Ovo je kao sudoku velik četiri kvadratna metra, imate samo tri broja, pa vidite kako ćete uklopiti”, kaže Svetlana Cenić.

Pojašnjava da kad neko nekog hoće da ruši, onda gleda da mu ne usvoji budžet. "U ovom slučaju, ko god bio pozicija, opozicija u nekoj novoj koaliciji, treba da odgovori prvo ovom narodu, ljudima - zašto? Zbog čega? A onda da preuzme svoju odgovornost za neformiranje Doma naroda”, smatra Cenić.

Posljedica HDZ-ovih pritisaka

Akademik Slavo Kukić cijelu situaciju vidi kao svojevrsnu ucjenu - "pritisak da se popusti pred Čovićevim zahtjevima u vezi sa promjenama Izbornog zakona”.

"Pokazuje se kako im nije niti do hrvatskih penzionera, niti do Hrvata zaposlenih u državnim institucijama, niti do hrvatskih branitelja”, kaže Kukić za Deutsche Welle.

"U suštini, demistificiraju čitavu priču, pokazuju da je iza svega grupni interes jedne političke oligarhije, koja se vrlo vješto krije iza nacionalnih interesa. U ovom slučaju, nacionalni interes - interes Hrvata je ugrožen kao, vjerojatno, nikada od 1996. godine”, upozorava Kukić.

Smatra da bitnu ulogu igra i HDZ-ova mašinerija odnosa s javnošću, gdje će sav problem "sutra, vjerojatno, predstaviti na sasvim drugi način od onoga što jeste... gdje će i ovo što se danas čini prikazati žrtvom iza koje stoji nacionalni interes”.

Igra nacionalnim interesima u BiH je postala dio folklora, a pitanje promjene svijesti građana, njihove spoznaje da su samo igračke u rukama političara, kako kaže akademik Kukić, "pitanje je za milion dolara”.

"Naprosto, običan čovjek puno više reagira instinktivno, nego što reagira razumski, nego što reagira mozgom. Sve što mu ta partijska oligarhija HDZ-a sutra objasni, on će to prihvatiti zdravo za gotovo, pa taman u međuvremenu, što bi rekao Slobo Milošević - "jeo korijenje". Nije to moguće savladati preko noći. Bojim se da će nam za to biti potrebne generacije”, smatra Kukić.

Blokada partija, OHR-a

Reakcija bi ipak moglo biti. Poljoprivrednici, kao i ratni vojni invalidi (RVI) najavljuju mogućnost blokada centrala/središnjica političkih partija, ali i Ureda visokog predstavnika (OHR). "Već desetak dana najavljujemo mjere. Nećemo građanima smetati, jer su građani u istim problemima kao i mi, pa zbog neusvajanja budžeta neće biti blokada saobraćajnica, neće biti blokada graničnih prelaza, ali ćemo se potruditi da zagorčamo život političkim partijama koje participiraju u Domu naroda, koji prave budale od ovih građana”, kaže Nedžad Bićo, predstavnik poljoprivrednika.

I pored svega, aktuelna predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara u optimističnom tonu tvrdi kako je "FBiH u ovom trenutku financijski stabilna, samo ne postoje zakonom propisani usvojeni dokumenti koji bi mogli omogućiti isplate iz proračuna”.

U vrijeme neizvjesnosti oko budžeta FBiH, BiH ide dalje, pa je Vijeće ministara na svojoj posljednjoj sjednici, između ostalog, utvrdilo prijedlog osnova za pristupanje BiH Ugovoru o načelima kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i korištenju svemira, uključujući i Mjesec i druga nebeska tijela.

Iz svega se, kako zaključuje Svetlana Cenić, nameće činjenica da BiH "nema tako napredne psihijatre” da mogu ispitati sve što se dešava u BiH.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android