1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Budućnost Sirije potpuno otvorena

11. oktobar 2012

Sukob Sirije s Turskom najopasnija je eskalacija od početka sukoba. U interesu turske vlade nije da vojno interveniše, ali to može da se desi ako se nastave oružani sukobi i, prije svega, ako se zaoštri kurdsko pitanje.

https://p.dw.com/p/16NIS
Turkish military station at the border gate with Syria, across from Syrian rebel-controlled Tel Abyad town, in Akcakale, Turkey, Sunday, Oct. 7, 2012. (Foto:AP/dapd)
Syrien Türkei KonfliktFoto: dapd

Stručnjak za Bliski istok Mihael Lidersom govori za DW o situaciji na tursko-sirijskoj granici i politici turske vlade prema Siriji.

DW: Oči cijelog svijeta uprte su u Siriju gdje se nastavlja borba opozicije protiv Bašara al Asada, a time i užasno krvoproliće. Kraj režima u Damasku, po svemu sudeći, bliži se kraju. Ali, postavlja se pitanje, da li svjetska javnost zna šta je u Siriji potom očekuje?

Nahost Experte Michael Lüders
Mihael LidersFoto: picture-alliance/ dpa

Mihael Liders:„Ne, potpuno je otvoreno pitanje kako će izgledati budućnost Sirije nakon pada Bašara al Asada, niti je moguće sagledati datum kada će on biti svrgnut s vlasti. Naprotiv, vlada u Damasku smatra da ima dobre šanse da pobijedi pobunjenike. I zaista, pobunjenicima teško pada da ostvare odlučujuće vojne pobjede. Pat-situacija će potrajati malo duže. Svakako je moguće da Bašar al Asad pogine u nekom napadu, ali, inače, režim kojim dominiraju Aleviti, jedna vjerska manjina, i dalje je čvrsto u sedlu.“

Ko u sirijskoj opoziciji igra važniju ulogu – pripadnici Al Kaide, Muslimanskog bratstva ili Hezbolaha? Postoji li opasnost od radikalne islamizacije zemlje?

„Sirijska opozicija je zavađena i nesložna. Nema zajedničku vrhovnu komandu. Ima sirijskih lokalnih komandanata, ali i boraca, koji su došli iz inostranstva, mnogi iz Iraka. Neki su bliski selefijama ili čak Al Kaidi. Upravo je to jedan od razloga zašto sunitska srednja klasa u Siriji koja u prvom redu živi u Alepu i Damasku, oklijeva i ne staje na stranu pobunjenika. Pitanje je da li će pobijediti umjereni ili radikalni suniti. Iz ugla vjerskih manjina – druza, hrišćana, ali i sirijskog srednjeg staleža, to su zabrinjavajuća pitanja i zato je mnogima draži i status kvo od neizvjesne budućnosti, iako je građanski rat postao nepodnošljiv za vjerske manjine i sirijsku srednju klasu… Moguće je da će se zemlja raspasti na različite zone uticaja različitih gospodara rata i etničkih grupa.“

U više navrata dolazilo je do incidenata na tursko-sirijskoj granici. Da li prijeti opasnost od izbijanja rata između te dvije zemlje i da li prijeti opasnost da se on proširi još više?

„Sukob već jeste proširen, odavno je postao međunarodni konflikt. Na jednoj strani imamo Zapad, Evropljane, SAD, Tursku, ali i Saudijsku Arabiju i Katar, koji finansijski i vojno potpomažu pobunjenike. Na drugoj strani imamo sirijski režim, Rusiju, Kinu i Iran. Ipak, sukob sa Turskom sigurno predstavlja najopasniju eskalaciju od početka sukoba. Ne vjerujem da je interesu turske vlade da vojno interveniše u Siriji, ali to može da se desi ako se nastave oružani sukobi i prije svega, ako se zaoštri kurdsko pitanje.“

Autor: Baha Gungor / Mirjana Kine-Veljković

Odgovorni urednik: Svetozar Savić