Budućnost Balkana u EU na čekanju | Kiosk | DW | 19.12.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Budućnost Balkana u EU na čekanju

Neue Zuercher Zeitung piše o tome da je kreditna sposobnost Hrvatske prošle sedmice proglašena bezvrijednom, a Frankfurter Allgemeine Zeitung o "Obećanjima iz Soluna". To su između ostalih teme njemačke štampe.

DUBLIN, IRELAND - APRIL 30: Flags of the European Union countries are gathered together ahead of the EU enlargement ceremony April 30, 2004 in Dublin, Ireland. Ten new nations, Cyprus, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Malta, Poland, Slovakia and Slovenia will tomorrow become members of the EU, in the biggest expansion of the Union since it began. (Photo by Ian Waldie/Getty Images)

Symbolbild EU-Erweiterung

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o tome da je kriza eura stavila pod znak pitanja kao nikada ranije obećanja iz Soluna.

„U ljeto 2003. godine tadašnje grčko Predsjedništvo EU organiziralo je u Porto Carrasu Samit „EU-Zapadni Balkan“. U završnom dokumentu sa tog Samita navedena je rečenica koju su u Beogradu, Sarajevu, Skopju i Tirani od tada često citirali: „Budućnost Balkana je u EU.“ Tako glasi glavna izjava koju su odobrile tadašnje zemlje članice. Romano Prodi, tadašnji predsjednik Europske komisije, označio je približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU i njihovo kasnije članstvo kao „nepovratan proces“. Zbog toga što je Porto Carras izvan Balkana skoro nepoznat ovi zaključci su u istoriju ušli kao „Obećanja iz Soluna“. Već mnogo puta su ta obećanja dospjela u opasnost,“ piše FAZ navodeći aktualni problem zbog kojeg se obećanja iz Soluna dovode u pitanje.

„Kriza eura je u međuvremenu zadala udarac razmišljanjima o proširenju koji obećanja iz Soluna stavlja pod znak pitanja kao nikada do sada. To se može ilustrirati jednom rečenicom koju je ovih dana izgovorio premijer Luksemburga i odlazeći šef euro-grupe Jean Claude Junker: „U ovom momentu nemam glavu za proširenje.“ Još izričitije je to izrazila njemačka kancelarka Angela Merkel prošle sedmice u svom vladinom saopćenju uoči Samita EU. Njena izjava je dospjela na skoro sve naslovne strane na Balkanu. Merkelova je rekla da nakon „vjerojatnog“ prijema Hrvatske kao 28. članice EU u julu 2013. godine će se sa proširenjem najprije stati, te doslovce dodala: „U ovom trenutku nećemo donositi odluku o početku pristupnih pregovora sa drugim zemljama. Prema našem shvatanju za to nije sazrelo vrijeme.“

Zoran Milanovic

Hrvatski premijer Zoran Milanović vjeruje da zemlja ekonomske promjene može postići vlastitim snagama

Hrvatska – nova briga EU

„Prijem Hrvatske u EU je doduše planiran tek za sredinu naredne godine. No već sada se može konstatirati da se Uniji sa njenom 28. članicom nameće novo problematično dijete u ekonomskom smislu. Nada u to da bi se nakon završetka dugogodišnje HDZ-ove vladavine da moglo početi sa dugo odgađanim strukturnim reformama ostala je neosnovana. Bez obzira na određeni napredak u konsolidaciji državnih financija premalo konsekventno se bavilo strukturalnom rigidnošću. Tako je agencija Standard and Poors prošle sedmice izgubila strpljenje i proglasila kreditnu sposobnost zemlje bezvrijednom,“ piše Neue Zuercher Zeitung.

„Nepoštivanje srednjoročnog financijskog plana zakonski utemljenog u fiskalnim pravilima oslabljena je vjerodostojnost vlade. Da li je za vraćanje povjerenja neophodan program Međunarodnog monetarnog fonda u Zagrebu se kontroverzno raspravlja. Dok premijer Zoran Milanović tvrdi da će Hrvatska uspjeti vlastitim snagama promijeniti ekonomski trend, ministar financija Slavko Linić je otvoren prema pomoći MMF-a. Linić uz to uvodi u igru ideju „nacionalnih obveznica“ s namjerom da apelira na patriotizam domaćih štediša,“ piše NZZ.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić