Bruxelles: šarmom i dimnim bombama protiv terorista | Politika | DW | 24.11.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bruxelles: šarmom i dimnim bombama protiv terorista

Belgija je na više dana obustavila javni život u Bruxellesu. To dosad nije polučilo nikakvih rezultata, ali to nije nikakvo iznenađenje. Jer, belgijske vlasti krasi prije svega nekompetentnost, komentira Max Hofmann.

Bruxellesu puno toga dopuštamo: građevinske greške, stalni prometni infarkt, smeće na ulicama, čak i stalnu kišu u jesen. Jer, postoje kišobrani i taj poznati "šarm" tog "veselog", "čudnog" i "živahnog" grada, što je poput isprike za sve ostalo što ne funkcionira. No, problem pritom je: sa šarmom se ne može uhvatiti teroriste.

Sada već četvrti dan zaredom na vratima glavnog grada Europe visi ogromni znak "zatvoreno": ne prometuje podzemna željeznica, nema velikih manifestacija, nema nastave u školama. Stanovnici Bruxellesa napuštaju svoju svakodnevicu, ostaju radije kod kuće - po mogućnosti što dalje od prozora u njihovim stanovima, onako kako to od njih traže vlasti - i nadaju se da na osnovu "ozbiljnih" upozorenja "neposredno predstojeće" napade policija i vojska mogu spriječiti.

Čudan humor na Twitteru

Međutim, ostaje zagonetka zašto bi itko mogao imati povjerenja u belgijske vlasti. Već u vrijeme dok se briselska općina Molenbeek još nije bila u europsku svijest ukopala kao uporište islamista, belgijska policija te "šarmantne" zemlje je bila poznata po svojoj nekompetentnosti i samovolji. Sramotan spomenik za to su propusti istražitelja u slučaju Marca Dutrouxa, barbarskog zlostavljača djece čija su djela prije 20 godina šokirala čitavu Europu.

Svatko bi, naravno, želio da je drukčije. A i stanovnici Brisela su sa svojom legendarnom strpljivošću spremni da u slučaju sumnje barem malo vjeruju svojoj policiji: u nedjelju navečer su poslušno slijedili poziv da za vrijeme policijskih akcija budu smireni i na socijalnim mrežama. Dok su se u raznim četvrtima glavnog grada Europe čule sirene i letjele dimne bombe - u međuvremenu već sastavni dio slike grada - pod hashtagom #BrusselsLockDown na Twitteru nisu više objavljivane supstancijalne informacije, već samo fotografije mačaka. I eto ga opet - taj čudni humor, taj šarm.

Kaotične kompetencije i komunikacija

I što je to donijelo? Ništa - barem se tako čini. Osim brojnih uhićenja, kao već i prošlog tjedna. Većinu uhićenih će suci vjerojatno ubrzo već pustiti na slobodu. Jedini koji bi sadašnje stanje sa svom tom "halabukom" mogao opravdati je Salah Abdeslam, jedan od navodnih napadača u Parizu koji se aktualno nalazi u bijegu. Navodno je nakon 13. studenog viđen u Molenbeeku, u Liègeu i na autoputu u smjeru Njemačke. Čini se kao da čitava Belgija zna gdje se nalazi taj čovjek - samo vlasti nikako da ga uhvate.

Ali to i nije baš tako jednostavno, ako se u obzir uzmu kompetencije u Belgiji. Ne jedna ili dvije, već čitavih šest policija je zaduženo za 19 općina u Bruxellesu. A onda su tu još i jezične zbrke: jedni govore flamanski, drugi francuski i ako imate peh, onda onaj prvi ne razumije jezik onog drugog. To je već u prošlosti imalo velike posljedice: na primjer tijekom jedne željezničke nesreće u Pécrotu 2001. godine, kad je smrtno stradalo osam osoba. Uposlenici kolodvora u Flandriji i Valoniji zbog jezičnih "barijera" nisu mogli međusobno komunicirati.

Opasnost za Europu

Ali, vratimo se nazad briselskih vlastima. One, naravno, već desetljećima znaju kakva se kobna islamistička čorbica krčka prije svega u Molenbeeku. No, protiv toga nisu ništa puno poduzeli - osim, naravno, što su katkad bacane dimne bombe i razvaljivana vrata stanova. To da njihov posao ni sada - unatoč višednevnoj paralizi grada - nije urodio gotovo nikakvim plodom, nije samo za stanovnike Bruxellesa razlog za brigu. Nekompetentnost belgijskih vlasti je u međuvremenu opasnost za čitavu Europu!

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.