Morski saobraćaj: nedostatak kontejnera

Svako ko mora da isporuči nešto veće ili velike količine nečega malog - može da iznajmi ISO kontejner. Ali to trenutno nije lako - nema ih dovoljno. A ni kupovina kontejnera nije laka.

Frankfurter Allgemeine Zeitung saznao je da postoje samo dvije kompanije koje prave i prodaju kontejnere - obje su u Kini. Dakle, ako želite da kupite takav kontejner u Evropi - dobićete samo polovni: prvo se utovaruje u Kini a preuzmete ga kad se isprazni negdje u Evropi.

- pročitajte i ovo:  Kad se zapuše arterije svjetske ekonomije

Troškovi prevoza -  deste puta skuplji

Povećali su se i troškovi iznajmljivanja kontejnera, kao i putni troškovi. Transport standardnog kontejnera (40 stopa ili 12 metara) brodom iz luke u Kini, prije pandmeije koštao je oko 1.000 američkih dolara - trenutno i do 10.000 američkih dolara. Deset puta više nego inače!

Rast cijena je uvijek znak neravnoteže. U ovom slučaju to znači: povećanje potražnje (za kontejnerima ili brodskim prostorom) uz stagnaciju ili čak opadanje ponude.

Trenutno nedostaje i brodova teretnjaka. „Gotovo da nije ostalo rezervnih brodova", rekao je Rolf Haben Jansen, izvršni direktor logističke grupe Hapag-Lloid za politički magazin Špigel. Mnogi brodovlasnici posljednjih godina malo su ulagali u svoju flotu. Kratkoročno neće biti ni više brodova - a ni više kontejnera.

Ali problem kontejnera nije u tome da ih navodno ima premalo. Kontejneri se gotovo nikada ne koriste samo za jednokratni prevoz - kontejner sa kineskim igračkama stiže u evropsku luku, i čim se istovari - ponovo se tovari sa recimo njemačkim dijelovima za mašine koje onda idu u Aziju ili Sjevernu Ameriku.

Ali, već godinu dana, od izbijanja pandemije, ustaljeni red vožnje između kontinenata više ne funkcioniše.

- pročitajte i ovo:  Začepljen Suecki kanal ugrožava lance snabdijevanja

Suec je bio samo epizoda

Kada se ovih dana govori o uskim grlima u isporuci ili nedostatku zaliha, obično se pomene Suecki kanal. Iako je kanal ponovo prohodan, problem još uvek nije riješen, kaže Rolf Haben Jansen:

„Brodovi u Evropu ili Aziju stižu sa zakašnjenjem od jedne do dvije nedjelje. A kada u velike luke istovremeno stigne previše teretnjaka, nastaju gužve. Povratna putovanja se odlažu, ili otkazaju".

Anete Kruger iz luke Hamburg kaže da je blokada Sueckog kanala samo jedan dio mozaika u cjelokupnoj slici logističkog plana koji se raspao:

„Kašnjenja brodova od dvije nedjelje - u nekim slučajevima znatno duže - to je situacija sa kojom je Hamburg suočen već mjesecima."

Pandemija, nevrijeme i Bregzit

Problemi su započeli prije devet mjeseci, „nakon što je na Dalekom istoku, poslije tamošnjeg prvog lokdauna proizvodnja ponovo pokrenuta i kada se potražnja za transportnim kapacitetima znatno povećala. Ostali faktori bili su nepovoljne vremenske prilike tokom zimskih mjeseci - i Bregzit."

Sve prekookeanske luke u Evropi trpe zbog sve većih kašnjenja u interkontinentalnom saobraćaju. Kapacitet najveće evropske luke sada dostiže svoje granice, rekao je početkom nedjelje portparol luke Roterdam, naglasivši kako se infrastruktura ne može proširiti po volji.

„Moramo se zadovoljiti onim što imamo na kejevima, terminalima i dizalicama."

Kašnjenja brodova se mogu osjetiti i u zaleđu: svaki uvozni-kontejner ubrzo se pretvora u izvozni kontejner: „Što brodovi više kasne tim duže čekaju izvozni kontejneri, stoje u terminalima."

Prema riječima Rolfa Habena Jansena, Hapag-Lloid AG želi da ubuduće „efikasnije koristi kontejnere". Njegova ideja je  „da prazne kontejnere stavimo na raspolaganje malo kasnije nego što je to do sada bio standard, to jest pet dana prije polaska, umjesto deset".

Luka Hamburg je već reagovala i za kontejnere obezbijedila 100.000 kvardratnih metara dodatnog prostora.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu