Brinete li o svom mentalnom zdravlju?
4. oktobar 2019
„Mentalno zdravlje je osjećaj zadovoljstva vezan za to ko smo i čime se bavimo", kaže Chris O´Sullivan iz fondacije „Mentalno zdravlje" iz Velike Britanije.
Dok pojam „mentalnog zdravlja" ljude obično asocira na mentalne bolesti kao što su depresija, anksioznost i bolesti zavisnosti, naučnici poput O´Sullivana smatraju da bi bilo jednako važno misliti na psihičku dobrobit, prije nego što počnemo da zurimo u simptome, kad nekome i ne ide tako dobro.
Duševno zdravlje treba posmatrati kao skalu na kojoj se tokom celog života pomjeramo gore-dole.
U međuvremenu, sve više dokaza upućuje na to da je pozitivno psihološko stanje povezano s našim fizičkim zdravljem. A takođe utiče i na odnose koje gradimo s drugima. Evo nekoliko praktičnih, svakodnevnih stvari koje biste trebali uzeti u obzir, kada je u pitanju mentalno zdravlje.
Napomena: Ako se suočavate sa težim psihičkim problemima, ovi savjeti vam možda neće biti od pomoći, već potražite pomoć ljekara.
Budite aktivni
Um je povezan sa tijelom. Vježbanje i sport oslobađaju transmitere u našem mozgu zbog kojih se osjećamo dobro. Oni poboljšavaju naš san i pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti. Podstiču bolje pamćenje i percepciju. A s tim se povećavaju i šanse za doživljavanje pozitivnih događaja u svakodnevnom životu.
„Dokazano je da vježbanje ima ulogu u prevenciji i liječenju blage i umjerene depresije i anksioznosti“, kaže O´Sullivan. „Kada se osjećate depresivno, malo fizičke aktivnosti može vam pomoći , čak i kada nemate ni najmanje volje za to."
Ali „biti aktivan" ne odnosi se samo na trčanje i vježbanje: čak su i aktivnosti koje povećavaju otkucaje srca poput vrtlarstva, temeljnog čišćenja ili vožnje biciklom na posao dobre.
Pokazalo se i da odlazak u šetnju poboljšava stanje uma kod ljudi. U studiji iz 2015. godine naučnici su uporedili moždane aktivnosti zdravih ljudi nakon devedesetominutne šetnje. Šetnje su organizovane u gradu i u prirodi. Oni koji su se prošetali zelenim predjelima pokazali su manje aktivnosti u prefrontalnom korteksu - dijelu mozga koji je posebno aktivan kada smo anksiozni ili usredsređeni na negativne emocije.
Zdravlje na usta ulazi
Sve više studija ukazuje na to, da je za zdravlje važna uravnotežena ishrana, bogata voćem i povrćem i sa što manje prehrambenih prerađevina. Ishrana utiče na stvaranje novih nervnih ćelija u mozga, posebno u dijelu koji je uključen u regulaciju raspoloženja.
Novija istraživanja otkrila su vezu između loših prehrambenih navika i lošeg raspoloženja. Protivupalna ishrana bogata biljkama, s druge strane, može pomoći u sprečavanju depresije. Odgovor se dijelom krije u načinu na koji upala utiče na mikrobiozu crijeva. Sve je više dokaza da oni imaju izuzetan uticaj na naše raspoloženje i ponašanje.
Zdrava prehrana, prema O´Sullivanu, takođe znači biti svjestan toga, koliko alkohola konzumiramo. „Nadzirati sebe i znati kako i koliko alkohola konzumiramo je velika stvar", kaže on. „Mnoga samoubistva povezana su sa konzumiranjem alkohola."
I san je važan
Nije tačno poznato koliko vremena bi prošlo, prije nego bi u nastupila smrt zbog nedostatka sna. Američki student jednom je uspio ostati budan čak 11 dana i 25 minuta. Ipak, mnogi od nas znaju da, ako se ne naspavamo dovoljno, osjećamo se bar za korak bliže smrti.
Neispavanost utiče na raspoloženje i koncentraciju, ali i na emocionalnu inteligenciju.
"Generalno, ne spavamo onoliko koliko bi trebalo", kaže O´Sullivan. „Ali znamo da je san vrlo usko povezan s mentalnim zdravljem." Da li je potrebno pet ili osam i po sati sna, zavisi od pojedinca. Stručnjaci preporučuju da se ustanovi šta nama lično najviše odgovara i da se pridržavamo toga.
Osobe koje nisu u stanju da prespavaju noć, mogu u toku dana kroz dremež nadoknaditi izgubljeni san. Na primer, kod radnika u smjenama i roditelja mališana često je dovoljno tokom dana odspavati oko 20 minuta - dovoljno dugo da se zaspi, ali nedovoljno dugo da padnemo u dubok san.
Usredsređenost
Mnogi su već čuli za koncept. O´Sullivan definiše usredsređenost kao „namjernu pažnju na ono što se događa i kako se događa“.
Ali pažnja nije joga ili vizualizacija, kaže on, već stanje uma u kojem smo svjesni onoga što se događa s našim umom i tijelom dok kontrolišemo našu pažnju i emocije. Ovo nam može biti posebno korisno kada želimo da se izvučemo iz stanja, kada se naše negativne misli vrte u krug.
Kada ste već u depresiji ili u trenutku akutne anksioznosti, usredsređivanje nije najbolja opcija. "Ali učenje svjesnosti kao alata za očuvanje zdravlja i pronalazak izlaza iz začaranog kruga misli, može biti korisno kako bi se spriječio povratak u takvo stanje", kaže O´Sullivan.
Važno je da prepoznate osjećaje koji su kratkotrajni i kolebljivi. „Svi imamo uspone i padove: razdoblja dobrog mentalnog zdravlja, ali i iskušenja“, dodaje O´Sullivan. „I to je nešto na čemu svi možemo da radimo."
Zajednica
Većina ljudi čezne za vezom s drugima. Postoje dokazi da su osjećaj pripadnosti i socijalna povezanost jednako važni za naše zdravlje kao i ishrana, vježbanje i san. No, uprkos bezbroj modernih metoda komunikacije, O´Sullivan ističe: „Usamljenost je problem našeg vremena."
„Usamljenost je jednako loša za naše zdravlje kao i pušenje", kaže on, pozivajući se na istraživanja koja upoređuje smrtni rizik usljed nedostatka društvenih veza s jedne strane i pušenja.
Društveni kontakti i mogućnost da sa ljudima razgovaramo o svojim problemima veoma su važni, tvrdi on: „I to ne samo za osobe sa psihičkim problemima, već za sve nas: ljudi su sve više pretjerano povezani digitalnim uređajima, ali ne i u stvarnom životu."
Šta ako su vas ovi savjeti preplavili? Počnite sa sitnicama, O´Sullivan kaže: „Otkrijte na čemu želite da radite - nekoliko stvari koje su zaista dobre za vas - i odredite im prioritet."
„Najvažnije je", dodaje O´Sullivan, „ da nađete nešto šta vam odgovara i da potom to i pokušate".
Dojče Vele oprezno izvještava o temi samoubistva, jer postoje indicije da neki oblici izvještavanja mogu dovesti do neželjenih reakcija. Ako imate suicidne misli ili ste u teškom emocionalnom trenutku, ne oklijevajte da potražite pomoć.