BRIK države – Motor svjetske privrede

Ambiciozne privrede, tržišta koja brzo rastu i zemlje ubrzanog razvoja – tri su pojma koja imaju jednu zajedničku stvar: Opisuju nove aktere koji su se pojavili početkom 21. stoljeća i koji imaju potencijal da u narednim decenijama doprinesu promjeni težišta privredne i političke moći u svijetu.

BRIK zemljama, dakle Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini ne nedostaje samosvijeti. Kada su se sredinom ove godine u Jekaterinburgu sastala četvorica predsjednika tih zemalja, tada je ruski predsjednik Dmitri Medvedev taj ruski grad na Uralu proglasio „epicentrom svjetske politike“. Pored toga, na finansijskim samitima koji su organizirani u posljednje vrijeme u cilju spašavanja svijeta uvijek su za stolovima na tim susretima sjedili i predsjednici BRIK zemalja. Dakle, to je jasan signal da bez zemalja sa ubrzanim razvojem više ne ide – što nije nikakvo čudo. Klub ove četvorke zajedno privređuje ukupno 15 odsto svjetskog privrednog učinka, ostvaruje 13 odsto od svjetske trgovine i sa 2,8 biliona američkih dolara posjeduje preko 40 odsto svjetskih deviznih rezervi.

Proces će jačati u narednih 5 do 7 godina

Glavni ekonom Njemačke banke Norbert Walter vjeruje da te zemlje imaju potencijal da promjene težište privrednih odnosa u svijetu. On kaže:

„U 5 do 7 narednih godina taj proces će više ojačati nego oslabiti. Značaj tih zemalja za trgovinu i odluke o investiranju u globalnu privredu će imati sve veće težište.”

Naziv BRIK su prije nekoliko godina smislili menadžeri američke Investicione banke “Goldman Sachs”. Njihov stručnjak Jim O'Neil je prognozirao da će do 2050. one prestići 7 najvažnijih industrijskih zemalja. No, nedavno je on tu prognozu revidirao – istakavši - da će se to desiti u narednih 20 godina. Norbert Walter iz Njemačke banke misli da je to ipak pretjerano:

“Ja mislim da samo Indija i Kina stvarno odgovaraju jedna drugoj. One imaju veliki broj stanovnika i sličnu privrednu dinamiku.“

Utrka je počela

Mada se Brazil isto računa kao član ove četvorke, tamošnja privreda je prilično pogođena svjetskom krizom. Prema riječima Norberta Waltera, najveća slabost ruske privrede je njena velika ovisnost o cijeni sirovina na svijetskom tržištu rada, prije svih gasa, nafte i metala. No, i pored svega, potencijal ovih zemalja se ne bio smio podcjenjivati. Uprkos svjetskoj krizi, njihov razvoj se nastavlja, a pridružuju im se i nove zemlje poput Meksika, Južne Afrike i Indonezije. Utrka za novi svjetski poredak je počela.

Autor: Henrik Böhme / Senad Tanović

Odg. urednik: Zoran Arbutina