Brexit: Kako dalje? | Evropa | DW | 13.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Brexit: Kako dalje?

Britanska premijerka Theresa May je preživjela glasanje o povjerenju u Parlamentu koje je pokrenula njena Konzervativna stranka zbog nezadovoljstva oko toga kako May vodi proces napuštanja EU. Kako dalje?

Theresa May je tokom sinoćnjeg glasanja o povjerenju u Britanskom parlamentu dobila povjerenje 200 zastupnika, dok je 117 bilo protiv. Glasanju o povjerenju Theresi May je prethodilo odgađanje glasanja o Brexitu u Donjem domu britanskog parlamenta kako bi konačno bile otklonjene nejasnoće oko izlaska Velike Britanije iz EU koje traju već dvije godine. May se odlučila na odgađanje glasanja o Brexitu na neodređeno vrijeme. Međutim, šta to konkretno znači za Veliku Britaniju i EU? Mogući su sljedeći scenariji:

1. Novi sporazum o Brexitu

Theresa May se nada da će imati nove pregovore sa EU kako bi poboljšala uslove izlaska iz EU. Premijerka je najavila da će svojim kolegama u EU predstaviti "strahove” poslanika u Donjem domu britanskog parlamenta i da će razgovarati o "daljim garancijama” Brisela. Međutim, za novi dogovor o Brexitu mora biti spremna i EU. Upravo to u ovom trenutku isključuje predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker. Na Twitteru je potvrdio da je planiran susret sa britanskom premijerkom May u Briselu. Juncker je uvjeren da je postojeći dogovor najbolji i jedini mogući. Može se govoriti o pojašnjenjima, ali nema prostora za nove pregovore.

Theresa May razgovara sa holandskim premijerom Markom Rutteom.

Theresa May razgovara sa holandskim premijerom Markom Rutteom.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk također odbija nove pregovore. Tusk je doduše najavio samit o Brexitu koji se treba održati u okviru redovnog samita šefova država i vlada u Briselu. Međutim, on je jasno rekao da neće biti dodatnih pregovora. Postoji spremnost za razgovore o tome da se olakša britanska ratifikacija.

Diplomate EU se boje da bi novim pregovorima bila otvorena "Pandorina kutija”. Od britanskih zahtjeva bi se mogli stvoriti novi zahtjevi, ne samo od strane Velike Britanije, nego i drugih zemalja članica EU.

Najveća prepreka u postojećem sporazumu je garancija da sa Brexitom neće biti uvedene nove granične kontrole između Sjeverne Irske i Irske koja je članica EU. Postojeća pravila predviđaju da Velika Britanija u cjelini ostane u Evropskoj carinskoj uniji sve dok novi sporazum ne riješi problem.

2. Tvrdi Brexit

To je vjerovatno mogućnost od koje većina strahuje. U tom slučaju bi došlo do tvrdog Brexita bez dogovora sa EU. To bi se moglo desiti ako May ne uspije u Parlamentu i ako EU odbije nove pregovore.

Jedini izlaz iz ovog scenarija bi bili hitni sporazumi sa EU kako ne bi došlo do potpunog haosa. Neke odredbe u oblasti vazduhoplovstva, viza i finansijskih usluga mogle bi se produžiti na još nekoliko mjeseci.

Ukoliko ne dođe do dogovora o Brexitu, Velikoj Britaniji bi mogle pomoći SAD. Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je Mayovoj obećao tgovinsku pomoć ukoliko propadne sporazum sa EU. Velika Britanija trenutno radi na trgovinskom sporazumu sa SAD za vrijeme nakon izlaska iz EU. Postojeći ugovor otežava tu opciju.

3. Novi referendum sa mogućnošću Exita iz Brexita

Demonstracije u Londonu za brzi izlazak iz EU

Demonstracije u Londonu za brzi izlazak iz EU

U Velikoj Britaniji su sve glasniji pozivi za održavanjem novog referenduma. Tako bi ostanak u EU još uvijek bio moguć. Mayova kategorički odbija referendum iako je nekoliko njenih partijskih kolega za glasanje kao i pripadnici opozicionih stranaka.

Ova opcija trenutno nije realna jer nema vremena za organizovanje jednog takvog referenduma. Za održavanje takvog referenduma je potrebno najmanje pet mjeseci.

4. Odlaganje Brexita

Sljedeća opcija bi bila da se odloži termin izlaska iz EU koji je bio planiran za 29. mart 2019. godine. U tom slučaju bi bilo dovoljno vremena za drugi referendum, nove izbore ili nove pregovore. Međutim, Velika Britanija i EU također nemaju mnogo vremena za pronalazak rješenja. Vremenski su ograničene. Već krajem maja se održavaju evropski izbori. Ukoliko termin za izlazak Velike Britanije bude prolongiran, britanski poslanici moraju ponovo biti izabrani. U tom slučaju postoji mogućnost da nekoliko mjeseci kasnije, nakon izlaska Velike Britanije iz EU, podnesu ostavke na svoja mjesta.

5. Norveška plus

Plan "B” bi bio model "Norveška plus”. Velika Britanija bi u tom slučaju po uzoru na Norvešku ostala članica evropskog unutrašnjeg tržišta ali ne i EU. Pored toga bi sa Briselom mogla biti sklopljena carinska unija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Reklama