1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brazil: ekonomija bi mogla odlučiti ishod izbora

Jan David Walter / Darko Janjević25. oktobar 2014

Ekonomska pitanja bi mogla biti odlučujuća za to ko će na kraju da pobijedi na predsjedničkim izborima u Brazilu. S druge strane, budući ekonomoski razvoj nije toliko uslovljen ishodom izbora, smatraju eksperti.

https://p.dw.com/p/1Dbo9
TV duel Dilma Rousseff i Aecio Neves
Foto: Reuters/P. Whitaker

Dvoje kandidata za predsjednika već nedjeljama razmjenjuju optužbe. U međusobnom prepucavanju pominju se korupcija, nepotizam i laži. Brazilci na to često reaguju izrekom: „priča štrokav o prljavom“. No, žestoke optužbe nisu odlučujuće za ishod izbora, ocjenjuje politikološkinja Suzane Gracius iz madridskog istraživačkog centra FRIDE: „Korupcija je dio sistema i Brazilci znaju da kandidati tu ne mogu ništa puno da promijene.“

Predsjednički kandidat Aesio Neves iz socijaldemokratske partije PSDB i aktuelna predsjednica Dilma Rusef tek su u posljednjoj nedjelji kampanje počeli intenzivno da se bave praktičnim pitanjima. Na izborima 26. oktobra ta debata će najvjerovatnije koristiti Nevesu. Jer, brazilska privreda se razvijala vrlo neujednačeno tokom mandata Dilme Rusef, a tokom prve polovine 2014. bruto nacionalni proizvod se čak blago smanjio.

Broj nezaposlenih se sa oko pet odsto kreće u određenim okvirima, ali inflacija od 6,3 odsto utiče na cijene namirnica i tako posebno pogađa ljude sa niskim primanjima. A takvih glasača u Brazilu ima mnogo.

"Naftna mrlja" za vlast

O privredi se žučno raspravlja i zbog toga što je to jedna od rijetkih tema gdje se dvoje kandidata odista razlikuju. Niko ne dovodi u pitanje socijalna davanja, a protesti 2013. su svima jasno stavili do znanja da se mora uložiti u zdravstvo i obrazovanje.

Dilma Rusef
Dilma Rusef se nada još jednom predsjedničkom mandatuFoto: Reuters/Nacho Doce

Ostaje pitanje kako te reforme valja isplatiti. Na primjer, koliko bi finansiranja u velikim projektima kao što su autoputevi i aerodromi trebalo povjeriti državnim bankama, a koliko privatnom kapitalu. Okvirno rečeno, Dilma Rusef u državi vidi ekonomskog aktera, a Neves samo posrednika.

Neves se zalaže i za više privatne konkurencije u naftnoj industriji: on čak zastupa gledište da prodaju licenci za eksploataciju velikog nalazišta ispod Atlantskog okeana iz oktobra 2013. valja ponovo razmotriti. Vlada je tom prilikom rezervisala udio od 30 odsto za državni koncern Petrobras. Na kraju je ta firma morala da preuzme 40 odsto, jer je interes drugih kompanija bio mali, po svemu sudeći i zbog nepovoljnih uslova konkursa. Prava na eksploataciju su prodata po sniženoj ceni, a brazilska državna kasa oštećena.

Protekcionizam protiv slobodne trgovine

Tu su i razlike oko uloge centralne banke, koju Dilma Rusef želi da koristi kao oružje u borbi protiv rasta nezaposlenosti i produbljivanja recesije. Sa druge strane, izazivač Neves želi da drastično uprosti izuzetno komplikovan sistem oporezivanja robe. Poreski propisi su toliko složeni da se često spominju u istoj rečenici sa korupcijom, nerazvijenom infrastrukturom i spoljnotrgovinskim nametima, odnosno najvažnijim faktorima koji sprečavaju strane investicije. Tokom posljednje četiri godine, Dilma Rusef nije učinila mnogo da popravi situaciju i najavljuje daleko uzdržanije poteze.

Možda je razlog za to što se predsjednica nešto manje zanima za međunarodni položaj Brazila nego Neves. Doduše, Dilma Rusef se u februaru sastala sa evropskim komesarima u Briselu da bi razgovarala o sporazumu o slobodnoj trgovini. Međutim, ona namjerava da potpiše taj sporazum samo zajedno sa partnerima Brazila u okviru Merkosura, trgovinskog sporazuma u koji spadaju i Argentina, Paragvaj, Urugvaj i Venecuela.

Aesio Neves
Aesio Neves je kandidat kojega bi EU radije vidjela na predsjedničkom mjestuFoto: Reuters/Nacho Doce

Koga priželjkuju u Briselu?

Pregovori između evropskog i južnoameričkog bloka napreduju veoma sporo još od kraja devedesetih. A čak i unutar Merkosura, vlada prava džungla carina i ograničenja. Aesio Neves zbog toga zahtijeva kraj Merkosura i kaže da bi se Brazil trebalo da postavi uz Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju u međunarodnoj privrednoj utakmici.

Izborni program opozicije je interesantan za EU, kaže politikološkinja Suzane Gracijus. Ipak: „Potpuno je druga priča šta od toga novi predsjednik može da sprovede u djelo.“ Zahvaljujući finesama brazilskog izbornog sistema, najveći broj poslanika u parlamentu nemaju ni Radnička partija Rusofove, ni socijaldemokrate Aesia Nevesa, već partija Demokratskog pokreta Brazila (PMDB), a njihovi članovi su prilično malodušni u pogledu reformi.