Brammertz: ″Moramo slušati žrtve″ | Kiosk | DW | 01.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Brammertz: "Moramo slušati žrtve"

U gostujućem članku na portalu Spiegel Online, bivši glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz govori o pozitivnim efektima toga međunarodnog suda. Tisak se bavi i predsjedanjem Bugarske Europskom unijom.

Brammertz 2010. u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici (AP)

Brammertz 2010. u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici

Ugledni njemački portal Spiegel Online donosi gostujući članak bivšeg glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sergea Brammertza povodom zatvaranja Tribunala. Brammertz se u svom članku tako osvrće na protekle 24 godine rada Haškog tribunala i navodi da postoji dosta razloga da se na rad tog suda gleda pozitivno. "24 godine se Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju trudio za dostizanje pravde za počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine", piše Brammertz napominjući da je zatvaranje tog suda dobar trenutak da se bilancira njegov rad.

"Za Europu su konflikti koji su doveli do raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ključan trenutak novije povijesti. Doživjeli smo kako se etnički nacionalizam proširio i diskriminacija i mržnja prema 'onim drugima' rasle. I bili smo svjedocima posljedica - etničkih čišćenja i užasnih zločina stravičnih razmjera. Stotine tisuća nedužnih civila koji su zbog svoje etničke pripadnosti ili religije postali žrtvama državno toleriranog progona. Povratak koncentracijskih logora na europskom tlu. Četiri godine opsade i teroriziranja Sarajeva. I genocid u Srebrenici. To nije bio samo rat", ističe u svome članku za Spiegel Online Serge Brammertz.

11.541 stolica za isto toliko mrtvih za vrijeme opsade Sarajeva (Fedja Krvavac / klix.ba)

11.541 stolica za isto toliko mrtvih za vrijeme opsade Sarajeva - stolice su postavljene za vrijeme obilježavanja 20 godina od početka rata u BiH

Silovanje može biti ratno oružje

On dalje piše kako je zatim došlo do uspostavljanja Tribunala, podsjećajući da su tada, uzimajući u obzir te strašne zločine, zemlje Europske unije zajedno s partnerima poput SAD-a odlučile da mora doći kako do mira, tako i do pravde. "Nakon 24 godine možemo vjerodostojno zaključiti da je MKSJ ispunio svoju misiju", uvjeren je Brammertz: "Presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću - najvišim političkim i vojnim vođama Srba u BiH - simbolične su za veliku pravdu koju je MKSJ stvorio. 50 godina nakon Nirnberških procesa je MKSJ i međunarodnom kaznenom pravu udahnuo novi život. Mi smo pokazali da silovanja i seksualno nasilje mogu biti ratno oružje."

Brammertz, međutim, istovremeno napominje i da je uspjeh Haškog tribunala ujedno uspjeh Europske unije: "Zemlje članice su nas podržavale i naš rad tek omogućile. Posebno važni su bili politički uvjeti koji su nalagali da je napredak u pristupnom procesu EU-u za zemlje bivše Jugoslavije bio tek onda moguću ukoliko su one u potpunosti surađivale s MKSJ-om. To je dovelo do toga da su svi bjegunci uhićeni, a mi dobili pristup važnim dokaznim materijalima."

Osvrćući se na reakcije koje su zabilježene u zemljama bivše Jugoslavije povodom presude Mladiću i one herceg-bosanskoj šestorci, Brammertz piše da je istina ta da te zemlje još zadugo nisu na onoj razini napretka, "kako smo se mi nadali da će biti". Ipak, "predsjednici, premijeri i ministri u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji još uvijek negiraju te zločine i osuđenike nazivaju herojima. Tko tu regiju poznaje, zna da je to tamo normalnost. U tim zemljama su nužno potrebne europske vrijednosti i institucije. Jedno je pritom sigurno: kad se radi o pristupnom procesu, EU mora ustrajati na tome da je ona zajednica vrijednosti u koju spada i vladavina prava - i da kod tih principa nema kompromisa. Odlučujuće pitanje će biti, hoće li zemlje bivše Jugoslavije nastaviti tamo gdje je stao MKSJ i procesuirati stravične zločine neovisno i nestranački."

Ratko Mladić u sudnici (Getty Images/M. Porro)

Čak i sami politički lideri u BiH, Hrvatskoj i Srbiji osuđene ratne zločince slave kao heroje, kritizira Brammertz

"Moramo slušati žrtve"

Govoreći o tome što bi se u slučaju ratnih i zločina protiv čovječnosti u drugim zemljama moglo naučiti od rada Tribunala za bivšu Jugoslaviju, Brammertz navodi četiri pouke koje se mogu povući:

1. "Ispravno je zahtijevati pravdu ako su počinjeni strašni zločini. Ali moramo biti i realistički i shvatiti da je za dostizanje pravde nekad potrebno vremena."

2. "Europske zemlje igraju odlučujuću ulogu. Bez EU-a i njezine politike uvjetovanja bi ljudi poput Karadžića i Mladića danas bili slobodni i možda još uvijek na vlasti."

3. "Međunarodni tribunali mogu igrati važnu ulogu - ukoliko je moguće, fokus bi se isto tako ili čak još više trebao usmjeriti na nacionalne sudove."

4. "Svi mi moramo slušati što nam žrtve govore. Ti zločini se nazivaju zločinima protiv čovječnosti jer se tiču svih nas - svejedno živjeli mi u Europi ili na Bliskom istoku."

Brammertz u svom gostujućem članku u Spiegel Online-u rezimira u svezi s četvrtom navedenom točkom da su prije 24 godine žrtve u bivšoj Jugoslaviji tražile pravdu, a Vijeće sigurnosti UN-a je reagiralo. "Danas postoje također milijuni drugih žrtava koje žele pravdu. Vrijeme je da se opet djeluje", poručuje bivši glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz.

Žena plače nad tabutom u Srebrenici (Getty Images/AFP/E. Barukcic)

Brojne su majke koje u aktualnim konfliktima gube svoju djecu i muževe - i one žele pravdu, kao što su to tražile majke i žene Srebrenice

Bugarski balkanski susjedi u fokusu narednih šest mjeseci

Osim zatvaranja Haškog tribunala, listovi na njemačkom jeziku se posvećuju i Bugarskoj koja od ovoga 1. siječnja preuzima predsjedanje Europskom unijom za narednih šest mjeseci. S tim u svezi austrijski Der Standard navodi da se vlada u Sofiji prije svega želi pobrinuti za europsku integraciju svojih balkanskih susjeda. "Za svibanj je planiran jedan EU-Balkan-summit. Premijer Borisov se, međutim, zalaže i za poboljšanje odnosa EU-a s Turskom. S tom zemljom Bugarska, naime, ima 259 kilometara dugu zajednički granicu." No, osim toga, na agendi bugarskog predsjedanje Unijom je i "druga faza pregovora o Brexitu", napominje Standard i dodaje da je to faza u kojoj će biti riječi o važnim budućim trgovačkim odnosima.

Ta "najsiromašnija zemlja Europske unije" tih pola godine, međutim, namjerava iskoristiti i kako bi "izgladila svoj imidž", piše Standard. List, pored toga, ističe da Bugarska zastupa stav o "pragmatičnim" odnosima prema Moskvi, ali i da je s druge strane vjerni zagovaratelj NATO-a i EU-stavova.

 

Preporuka redakcije