Brammertz: ″Karadžić nije heroj, već ratni zločinac″ | Politika | DW | 21.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Brammertz: "Karadžić nije heroj, već ratni zločinac"

Glavni tužilac Brammertz kaže da je presuda Karadžiću važna jer "utvrđuje da on nije heroj, koji je branio svoj narod već ratni zločinac koji je svoj narod zloupotrijebio za svoje političke ciljeve".

Pogledajte video 12:37

Bramerc: "Karadžić nije heroj, već ratni zločinac"

DW: Gospodine Brammertz, Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Je li to pravedna presuda?

Serge Brammertz: To je sigurno važna presuda. Mi smo uložili žalbu jer smo smatrali da kazna u odnosu na prvostepenu mora biti povećana. Zato smo jako zadovoljni što je u Žalbenom procesu Karadžić doživotno osuđen za masovne zločine.

Vi ste razočarani što Karadžić nije osuđen za genocid u sedam bh. opština. Nije vam uspjelo da dokažete da je u tim mjestima postojala genocidna namjera? 

Mi smo uvijek zastupali mišljenje da je genocid u Srebrenici započeo u bh. opštinama 1992-e. Sudije nas nisu slijedile ne samo u ovom nego i u prethodnim procesima. Tužba je od osnivanja Haškog suda pokušavala da dokaže genocidnu namjeru u ovim opštinama, na žalost bez uspjeha. Želio bih da naglasim da je za zločine u tim opštinama danas ipak izrečena najveća kazna - doduše ne za genocid ali za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Mnogi svjedoci ukazali su da su u mnogim bh. opštinama tokom 1992. vršeni sistematski zločini i istrebljenja po istom receptu i da su krizni štabovi tih opština radili po istim uputstvima. Zašto to nije bilo dovoljno da se dokaže genocid nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom u Prijedoru, Višegradu, Zvorniku, Bratuncu, Sanskom Mostu, Ključu i Foči?   

Pozvali smo te svjedoke pred sud da bi ubijedili sudije da se radi o istoj kriminalnoj namjeri i da je u pitanju genocid. Na žalost desetine svjedoka nisu u to mogli ubijediti sudije.

Sta je sa odgovornošću Srbije? U presudi u predmetu  Prlić i ostali dokazana je umiješanost Hrvatske u rat u BiH, a u presudi Karadžiću ispada kao da Srbija nije učestvovala u ratu u BiH?

Naravno da nije tako. No, sudije su u slučaju Prlić mogle utvrditi direktnu vezu sa Zagrebom. Ali suđenja Stanišiću i Simatoviću još traju. Šef beogradske tajne službe odgovara za to pred sudom i naravno da se u tom procesu, koji je u toku, nastoji dokazati povezanost Srbije sa zločinima u BiH.  

Brief des ehemaligen Außenministers Serbiens Goran Svilanovic an die ehemalige Anklägerin des Haager Tribunals Carla del Ponte (Archiv Haager Tribunal)

Pismo bivšeg ministra Srbije Gorana Svilanovića nekadašnjoj Haškoj tužiteljici Karli del Ponte objavljeno 2009. u emisiji FTV "60 minuta"

Neki bosanski mediji su bivšoj tužiteljici Haskog tribunala Carli del Ponte prebacili da je sa nekadašnjim ministrom spoljnih poslova Srbije Goranom Svilanovićem napravila sporazum da se zatamne važni dijelovi iz zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane, koji navodno dokazuju da je Srbija vodila rat u BiH?

Nisam bio u sudu kada je Carla del Ponte bila glavna tužiteljica. Meni su poznati ti dokumenti. Oni u međuvremenu vise nisu tajni i dio su arhive Tribunala.

Kako se onda nije mogla utvrditi povezanost Karadžića i rata u BiH sa Beogradom i tadašnjim Miloševićevim režimom?

Proces je uvijek vezan za osobu koja je pred sudom. Karadžiću, kao osobi koja je imala najveću odgovornost u RS, sudi se za krivična djela, počininjena u BiH. To je bilo suđenje protiv Karadžića, a ne protiv Beograda i Srbije.

Nakon izricanja presude žrtve su, bez obzira što je riječ o doživotnoj kazni, izrazile strah da bi Karadžić ipak jednog dana mogao da izađe iz sudnice?

On je osuđen na doživotnu kaznu. Teško da mogu zamisliti da bi mogao izaći iz zatvora.

Ali doživotna kazna u zapadnoevropskim zemljama, kao što su Belgija ili Njemačka, gdje bi Karadžić nakon odluke predsjednika Rezidijalnog mehanizma Agiusa, mogao biti prebačen na izdržavanje, ne znači ostati u zatvoru do smrti, već  biti u pritvoru 25 godina. Karadžić je uz to već 11 godina proveo u zatvoru.

Ovdje je u pitanju međunarodno pravo i ne postupa se kao u nekim zemljama gdje se doživotna kazna automatski zamijeni kaznom od 25 godina i onda uz dobro vladanje možete i ranije izaći na slobodu. U slučaju Karadžića doživotna kazna mora biti duža od najduže prethodne kazne koja mu je izrečena, a to je kazna od 40 godina.  Do sada je isto tako postojala praksa da se osuđeni pusti iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne. Ali,  ja sam optimističan i mislim da Karadžić, dok je živ, neće izaći na slobodu.

Karadžić je stalno ponavljao da je proces bio politički i da je bio nefer. Vaš komentar?

Serge Brammertz (DW/M. Smajic)

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz) nakon presude Karadžiću 21.3.2019.: "Sretan sam ali neću otvarati šampanjac"

Znate, kada se nalazite pred nečim što ulazi u istoriju i kada ste optuženi za masovne zločine - a ja sam proteklih dana čitao niz izjava svjedoka - o snajperistima koji ubijaju djecu ili o svjedočenjima o Srebrenici i o tome kako je planirana egzekucija na hiljade muškaraca. Karadžić je kao počinilac s tim stalno konfrontiran i mogu sebi predstaviti da on pokušava da se opravda, pokušavajući da prebaci odgovornost na druge. Zato je ova  presuda jako važna, jer je konačna i utvrđuje da Karadžić nije heroj, koji je branio svoj narod, već ratni zločinac koji je svoj narod zloupotrijebio kako bi provodio svoje lične političke ciljeve i da je pri tom počinio masovne zločine.

Kako objašnjavate da mnogi u RS-u i Srbiji , bez obzira na presudu, Karadžića smatraju herojem i borcem za zajedničku srpsku stvar?

Prerađivanje prošlosti  je sigurno najveći izazov za region, za Srbiju i RS. Istina se ne želi vidjeti. Svako sebe vidi kao žrtvu, a one druge kao počinioce. Ni drugi narodi tu nisu nevini. I u Hrvatskoj, pa i u bošnjačkom narodu, teško prihvataju da su ljudi iz sopstvene etničke grupe činili zločine. Heroji su zapravo oni koji štite narod. Svako ko je pred ovim sudom osuđen, osuđen je jer je prekršio Ženevsku konvenciju a to znači da je vršio masovne egzekucije, seksualna zlostavljanja ili masovne progone. To je suprotnost  onome što se zove herojstvo.

Hoće li ova presuda imati nekog uticaja i na žalbeni proces Mladiću?

To je poseban proces. Ali mi smo naravno ukazali da su Karadžić I Mladić članovi UZP. Mladić je bio vojno krilo, a Karadžić političko. Sastavni dio tog kriminalnog poduhvata su masovna ubistva i progoni koji su planirani i sprovedeni.

Njemački sudija Fluegge je izjavio da neke zapadne zemlje ugrožavaju nezavisnost Haškog tribunala. Možete li nam Vi reći nešto više o tome?

Teško mi je komentirati izjave sudije, koji je napustio sud. On je iznio neke frustracije i ispoljio sumnje ali ja nisam u mogućnosti  da  Vam nešto više o tome kažem.

Znači li to i da nema deala između Srbije i Haškog tribunala, o kojem su pisali bh.mediji?

Serge Brammertz (DW/M. Smajic)

Serge Brammertz: Presuda Karadžiću važna i za međunarodno pravo

Mislim da izjava suca Fluegea nije išla u tom pravcu. Garantujem Vam da tokom 10 godina mog djelovanja u sudu nikada nijedna zemlja sa istoka ili zapada nije pokušala da napravi pritisak ili da nas natjera da idemo u nekom određenom pravcu. Sud u kojem rade ljudi iz 65 nacija pokušava da odradi dobro svoj posao. Bilo je međutim i niz razočarenja i oslobađajućih presuda sa kojima moj ured nije bio zadovoljan. Ali, to je tako sa pravosuđem, ne možete uvijek biti uspješni.

Šta pravosnažna presuda Karadžiću znači za međunarodno pravo? 

To je dobro pitanje. Međunarodno pravo je danas u izvjesnoj krizi. Devedesetih godina, kada su osnovani Tribunali za zločine na području bivše Jugoslavije i u Ruandi postojala je veća usaglašenost u Vijeću sigurnosti i na međunarodnom planu po pitanju  pravde i pravosuđa. Stoga je pravosnažna presuda Karadžiću važna jer je pokazala da na kraju pravda pobjeđuje, iako se na nju moralo čekati 20 godina. Pogledajte samo Siriju, Jemen, Mijanmar, gdje je pravda izuzetak a nekažnjivanje pravilo. Kao međunarodni sud nekim zemljama možemo samo poželjeti da se urazume i shvate da im je bolje da sarađuju a njihovim egoističnim političarima, koji njeguju nacionalizam, da uvide da  je multilaterizam i multikulturalnost jedino rješenje za suživot u miru.

Belgijski pravnik Serge Brammertz je 2008. godine postao glavni tužitelj Haškog tribunala za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, kada je zamijenio Carlu del Ponte. Nakon što je prošle godine zatvoren Haški sud, Brammertz je nastavio da radi za Rezidualni mehanizam, pred kojim se odvijaju posljednji,žalbeni procesi Ratku Mladiću, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu