Božić uz pojanje malom Hristu

SPD “Slоga”, kako za Deutsche Welle pojašnjava vođa društva i dirigent hora Stefan Mojsilović, оsnоvanо je 1888. godine “radi uljepšavanja bоgоsluženja u sarajevskim pravоslavnim crkvama i predstavlja prvо оrganizоvanо kulturnо i prоsvjetnо društvо sarajevskih Srba”. Uprkos brojnim problemima, pa i zabranama rada kroz burnu bh. istoriju, “Sloga” je opstala i nakon 130 godina ponovo okuplja i mlade i nešto starije zaljubljenike u umjetnost i duhovnu muziku. 

"Repertoar je šarolik - od duhovnih kompozicija do svjetovnih kompozicija svih žanrova, koje opet spadaju u neki domen srpske muzike, kompozitora 19. i 20. vijeka. Naravno, tu su i djela savremenih kompozitora i onih koji rade na polju i svjetovne muzike”, kaže Mojsilović.

Pročitajte: "Dvije božićne priče ili nešto više"

Dodaje da je Stevan Mokranjac, sa svojim Rukovetima i drugim kompozicijama, duhovnim i liturgijama, neizostavni dio repertoara hora. "Pored toga, pokušavamo stalno pratiti i neke tokove svjetske pravoslavne crkvene muzike, pogotovo ono što nije toliko poznato u javnosti, a danas se radi u Finskoj, Poljskoj, Ukrajini, a što je za našu publiku zahvalno, da čuje te napjeve, kao i one sa istoka, iz Grčke, iz Jerusalima, sve te svete melodije... naravno da ih u našem nekom slavenskom duhu uradimo i da zvuče kako treba”.

Posebne pripreme za Božić

Ipak, pripreme pred Božić su posebne, kaže Stefan, koji horom diriguje već pet godina. “Pripreme su, s jedne strane, intenzivne probe, teške, svaki dan smo dosta zauzeti, ali opet sa jednom radošću. Trudimo se da nam centralni događaj u tom koncertu bude upravo Hristovo rođenje - Božić, da mi ne ističemo ni svoje glasove, ni ljepotu, nego ljepotu Hristovog rođenja, to čudo koje slavimo već više od 2.000 godina”, kaže Stefan, koji je nakon završene bogoslovije diplomirao i magistrirao crkvenu muziku i pojanje.

“U tim crkvenim pjesmama se spominje kako je cijelo vaseljenje učestvovalo u slavljenju rođenja Hristovog - pastiri sa pjesmom, anđeli sa pjesmom, pastiri sa svojim dolaskom, kao i mudraci sa Istoka, koji su donijeli zlato, tamjan i smirnu pred malog Hrista. Evo i mi sada učestvujemo u toj slavi kroz pjevanje”, kaže Stefan.

Preporučujemo i ovo: Božić u Blagaju: „Nema miline bez Hercegovine“

Božiću se, na poseban način, veseli i Sandra Moro, koja u horu SPD “Sloga” pjeva već sedam godina. “To je za mene velika čast, prije svega hor doživljavam kao neku posebnu dimenziju. Duhovna muzika je za mene jedna sasvim druga vrsta muzike u odnosu na sve druge muzike, zato što kroz duhovnu muziku pjevamo i obraćamo se Bogu, iznad svega”, kaže Sandra za Deutsche Welle. 

Hor kao velika porodica

Premda hor opisuje kao posebnu dimenziju, kroz koju doživljava Stvoritelja, Sandra Moro ističe i onu drugu dimenziju: “Mi se kroz ovaj hor družimo, ne samo pjevamo, a to je također vrlo bitno za mene, jer smo svi kao jedna velika porodica”. Uz Božić je taj osjećaj još i snažniji, jer “taj praznik doživljavamo kao najveći naš praznik i priliku da zajedno svi proslavimo rođenje Hristovo”.

Sastav SPD "Sloga” je šarolik. Ipak, primjećuje se dosta mladih ljudi, zainteresovanih za duhovnu muziku. Stefan Mojsilović kaže kako su zadovoljni odzivom mladih u hor, kako u Sarajevu, tako i u Istočnom Sarajevu. “Mladi se danas okreću nečem drugom, različitom od onog što ih okružuje. Naravno u manjem broju nego što je to bilo kada se osnivao hor i kada je to bilo, takoreći, nacionalna dužnost pjevati u horu, a evo danas opet se možda to kolo istorije okreće i dolazimo do situacije gdje pored tolikog mnoštva nekulture i šunda, koje nas okružuju i u muzici i kulturi i umjetnosti uopšte, je da se prijavljuju u hor, gdje pronalaze neki duhovni mir, pjevaju Bogu, pjevaju zajedno, druže se”, kaže Stefan.

Upravo to je privuklo i Nemanju Ždralea, pravnika zaljubljenog u duhovnu muziku, koji u horu “Sloga” pjeva već sedam godina. “Pjevati u horu je zaista sjajan  osjećaj, prije svega zbog te jedne duhovne dimenzije, zbog smisla našeg pjevanja - veličanja našeg Gospoda, kako na bogosluženjima, tako i na ovakvim koncertima”, kaže Ždrale. Dodaje da se muzikom i horskim pjevanjem bavi iz hobija i ljubavi prema Crkvi Hristovoj, ali i zbog druženja, porodične atmosfere među članovima hora.

Pročitajte i ovo: Božić: Vrijeme nade

Napominje da skoro 90 posto pjevača u SPD “Sloga” nisu profesionalni muzičari, da dolaze iz potpuno drugih branši, pa tako ima i inženjera, ekonomista, ljekara... te poziva mlade da se pridruže horu, bez obzira da li su vjernici ili ne, bitno je da ih veže ista ljubav, ljubav prema duhovnoj muzici.

Očuvanje pravoslavne kulture i tradicije

Ono na čemu “Sloga” radi već 130 godina je i očuvanje srpske i pravoslavne tradicije i kulture. U tom smislu, prema riječima Stefana Mojsilovića, Srpsko pjevačko društvo djeluje u tri pravca, a to su liturgijska pjevanja, najmanje 2-3 puta mjesečno u Sabornoj ili drugim pravoslavnim crkvama u Sarajevu ili okolini; zatim koncertna izvođenja, te takmičarska djelatnost, gdje “Sloga” ostvaruje zapažene i nagrađivane nastupe kako na domaćoj, tako i na inostranoj sceni.

Upravo to je i razlog zašto Božićni koncerti u Sarajevu, koje tradicionalno organizuje Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta”, ne može proći bez “Sloge”. “Interes je veliki, prosto ne mogu da izdržim, stalno me zovu, traže karte, međutim, karata više nema, rasprodate su danima pred koncert”, kaže za Deutsche Welle predsjednik “Prosvjete” Savo Vlaški. Naglašava kako su koncerti za pravoslavni Božić i Vaskrs postali prepoznatljivi, te nemjerljivo bitni u očuvanju kulture i tradicije Srba u BiH.

SPD “Sloga”, sa svojih tridesetak pjevača, pod dirigentskom palicom Stefana Mojsilovića, zasigurno je na dobrom putu da proslavi još brojne rođendane i uveliča još mnoge Božiće i druge pravoslavne praznike. “U budućnosti možemo gledati da će upravo mladi biti nosioci ‘Sloge’, uz zahvalnost svim onim starim članovima koji su i doveli hor do ovog nivoa i njima ćemo uvijek biti zahvalni”, zaključuje Stefan uz nadu da će se hor i proširiti, te da će 2018. godina donijeti i više razumijevanja i pomoći odgovornih, kako bi “Sloga” nastavila nizati uspjehe, kako u svom gradu, svojoj zemlji, tako i u svijetu.