1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bosanski muslimani u Njemačkoj protiv Pegide i terora

Mehmed Smajic15. januar 2015

Sve veći broj Nijemaca, među njima i muslimana iz Bosne i Hercegovine, podiže svoj glas protiv pokreta koji se bori protiv navodne islamizacije Zapada. Bošnjace se, kako kažu, bore i za svoju zemlju – Njemačku.

https://p.dw.com/p/1EJki
Foto: DW/M. Smajic

Ono što su rekli bivši njemački predsjednik Christian Wulff i kancelarka Angela Merkel „da je islam dio Njemačke“, Mustafa Burnić odavno zna. „Ja sam njemački musliman. Imam bh. pasoš, govorim bosanski, u Bosnu rado idem, ali sam ovdje rođen, ovdje sam odrastao. Ovdje su mi prijatelji. Ovo je moja zemlja“, kaže Mustafa iz Hamma koji se nalazi u njemačkoj saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen. On kaže da mu je drago što je sve veći broj ljudi protiv pokreta koji se bori protiv navodne islamizacije Zapada (Pegida). „To je dokaz funkcionisanja društva koje želi pokazati da je njegov svijet drugačiji i da će se za njega boriti. To najbolje vidim u razgovoru s radnim kolegama“, kaže Burnić.

Ovaj pokret je nedavno podnio zahtjev da bude priznat kao „društveno korisno udruženje“. To znači da će donatori tog pokreta kroz porez moći vratiti dio doniranih sredstava. Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, kaže da se ne smije podcijeniti činjenica da veliki broj, kako kaže, „naših sugrađana nemuslimana usljed sveopće prisutne slike o islamu i muslimanima u javnom mijenju gaji određene simpatije i razumijevanje prema tom pokretu“.

Mustafa Burnić je rođen u Njemačkoj i šef je odjela za finansije u jednom trgovačkom preduzeću
Mustafa Burnić je rođen u Njemačkoj i šef je odjela za finansije u jednom trgovačkom preduzećuFoto: DW/M. Smajic

„Bošnjaci se moraju otrgnuti od konformističkog odnosa

„Smatram da se i Bošnjaci moraju otrgnuti iz svog, manje više, konformističkog odnosa prema tim i sličnim pojavama. Nema slobode bez odgovornosti“, kaže Atlagić. On smatra da društvena i građanska odgovornost zahtijevaju da se i Bošnjaci u Njemačkoj svim raspoloživim demokratskim sredstvima intenzivnije uključe u obračun sa ovom pojavom. „Najprije ćemo kroz isticanje vlastitih primjera uspješne integracije razbijati predrasude o islamu i muslimanima. Na taj način jačat ćemo i poziciju njemačkih političkih predstavnika, ali i sve većeg broja naših sugrađana nemuslimana, koji ovih dana staju u odbranu islama i muslimana. Muslimani su najviše bili na gubitku kada su se zatvarali. Potrebno je da se mnogo šire otvorimo prema ovom društvu i našim sugrađanima“, ističe predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, Edin Atlagić.

Neopravdan strah od islama i muslimana

Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja fondacije Bertelsman 57 odsto nemuslimanskih građana Njemačke doživljavaju islam kao opasnost. 2012. godine bilo ih je 53 odsto. Osim toga, 62 odsto ispitanika smatra da se „islam ne uklapa u zapadni svijet“, a prije dvije godine je to mišljenje zastupalo svega 53 procenta. Čak 40 odsto anketiranih osjeća se zbog muslimana u Njemačkoj kao „stranac u sopstvenoj zemlji“. Svaki četvrti bi čak zabranio muslimanima doseljavanje u Njemačku.

Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj
Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u NjemačkojFoto: privat

„Jačanje Pegide također pothranjuje stereotipe upravo u onim sredinama gdje nije zastupljena multikulturalnost. Nespremnost za nošenjem sa postojećim socijalnim problemima upravo dovodi do političkih stavova, gdje se paušalno problemi u društvo artikulišu ka jednoj grupi, u ovom slučaju muslimanima“, kaže Meho Travljanin predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu.

Predrasude su najveći problem, smatra i Mustafa Burnić koji sebe ne smatra „manjim Nijemcom od nekog ko se na ovaj način `navodno` bori za Njemačku“. „To je grupa neonacista. Možda sam više ja sa bh. pasošom u džepu platio poreza u Njemačkoj nego oni. Svojim dobrovoljnim radom u vjerskim i drugim udruženjima doprinosim jačanju demokratije i slobode u ovom društvu. Često se diskutuje o tome da li islam paše uz demokratiju. Naravno da paše. Ja kao musliman sam obavezan da poštujem zakone zemlje u kojoj se nalazim. Stvaranje paralelnog društva mi ne pada na pamet“, kaže Burnić.

Suživot i saradnja

Bošnjaci u Njemačkoj tome i ne teže. Saradnja sa lokalnim vlastima, policijom i drugim vjerskim zajednicama se ubraja u svakodnevne poslove kako vjerskih tako i kulturnih i sportskih udruženja. Predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu kaže da je taj centar član Islamforuma pri Berlinskom senatu i da redovno organizuje tribine, dijaloge, okrugle stolove i konferencije o postojećim socijološkim izazova u pogledu muslimanskog života u Njemačkoj.

"Za slobodu" - jedna je od poruka koje su poslane sa demonstracija u Berlinu
"Nećemo dozvoliti podjelu društva" - jedna je od poruka koje su poslane sa demonstracija u BerlinuFoto: Reuters/Fabrizio Bensch

„Tačno je, da kada se upoznamo, bolje se razumijemo. Najbolji primjer je nedavna posjeta generalnog sekretara Kršćansko-demokratske unije CDU (op. a. stranke na čijem je čelu Angela Merkel), Petera Taubera, koji je bio zadivljen, da mi u našim džamijama ne problematiziramo samo društvene probleme, nego da smo i integrativini dio Berlina. Imamo generaciju mladih uspješnih ljudi, koji smjelo propagiraju svoju kosmopolitsku berlinsko-muslimansku zbilju. Samo prošle godine je bilo preko 50 susreta na polju interkulturalne saradnje“, ističe Travljanin.

Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) za Deutsche Welle je također podsjetio da u Njemačkoj živi nekoliko miliona muslimana i da su oni, prije svega „lojalni i vrijedni građani, uposlenici, porezni obaveznici, privrednici, studenti, učenici. Zatim brižni roditelji koji vode brigu o odgoju i obrazovanju svoje djece. Na taj način oni svojoj djeci osiguravaju perspektivu i doprinose prosperitetu ovog društva. Ta činjenica se nažalost često potiskuje“, kaže Atlagić.

Medijska (ne)odgovornost

„Takve i činjenice da nisu svi muslimani teroristi najviše zaboravljaju mediji“, kritičan je Burnić: „Pogledajte biografiju atentatora u Parizu. To su kriminalci, koji nemaju nikakve veze sa islamom. Mediji nažalost jure za senzacionalističkim temama, ali nikako da obrate više pažnje na pozitivne primjere. Temelji za moje razmišljanje su udareni u porodici, ali i ovdje u Njemačkoj. Potpuno se slažem s onim što se od nas muslimana i traži, a to je da se prilagodimo zakonima zemlje u kojoj živimo“.

„U većim gradovima smo kao muslimani integrisani u društvu. Nažalost, situacija je drugačija u manjim sredinama. I dalje se susrećemo sa nekoliko problema od kojih izdvajam potrebu za islamskim grobljima, dušebrižništvom u bolnicama i zatvorima kao i vjeronauku u školama“, podsjeća Travljanin.

Meho Travljanin predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu
Meho Travljanin predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u BerlinuFoto: DW

Kao reakciju na terorističke napade u Parizu i učestale proteste pokreta Pegida, u ponedjeljak (12.1) je širom Njemačke na ulice izašlo više od 100.000 ljudi. Na demonstracije protiv terora i mržnje prema muslimanima održanim pred Brandenburškom kapijom u Berlinu se u utorak (13.1) ukupilo oko 10.000 ljudi. Na svim ovim demonstracijama su bili i Bošnjaci koji žive u Njemačkoj, organizovano ili pojedinačno.