Bosanska ljetna "bajka"

Neue Zürcher Zeitung piše: "Uspješne privredne vijesti iz BiH rijetko stižu. Privatizacija državne imovine traje cijelu vječnost, investiciona klima opterećena je birokratskim preprekama i korupcijom. Velika stopa nezaposlenosti tjera mlade u inostranstvo. Stoga sve veća omiljenost ove zemlje - bogate prirodnim ljepotama - među arapskim turistima, njenim stanovnicima vjerovatno izgleda kao božji dar koji je pao s neba.

Od januara do jula ove godine je Turistička zajednica Sarajeva registrovala dolazak 13.000 turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je duplo više u odnosu na proteklu godinu. Poređenja radi, 2010. godine zabilježen je dolazak manje od 100 arapskih turista u BiH, zemlju u kojoj su polovina stanovništva muslimani. I Saudijci i Kuvajćani također cijene čist vazduh i za njih prijatne ljetnje temperature u BiH. Pored toga, oni se na Zapadnom Balkanu mogu odmarati po vrlo povoljnim cijenama. Za arapski srednji sloj koji sebi ne može priuštiti odlazak u Ženevu je to dobar argumenat. Gosti, međutim, očekuju uslugu po mjeri: objed bez svinjetine i alkohola. Restorani zato privlače goste natpisima na kojima piše da nude halal-meso."

"Ali bosanska ljetna bajka ne usrećuje sve, jer Arapi ostaju duže nego što je to nekima pravo. Četvrtina njih, kako se procjenjuje, kupuje nekretnine. Na obroncima oko Sarajeva i okolnim brdima, gdje su tokom proteklog rata bile utvrde Karadžićevih snaga, nastaju 'gated communities' - zatvoreni stambeni kompleksi sa prodavnicama, bazenima i svim drugim propratnim sadržajima. Time, kako se pribojavaju Srbi-pravoslavci i Hrvati -katolici, krhki etničko-vjerski balans dolazi u opasnost. Zapravo je strancima u BiH zabranjeno kupovati nekretnine. Ali je situacija drugačija kada stranci osnivaju firme. Stoga nije samo naglo porastao broj noćenja arapskih turista, već je ekspandirao i broj novoosnovanih firmi", piše Neue Zürcher Zeitung.

PTK - bankomat kosovskih političara

List Süddeutsche Zeitung (SZ) donosi članak "Zlatna koka bi i dalje trebala nositi jaja", u kojem se osvrće na propast privatizacije kosovske telefonske kompanije PTK koju je trebala kupiti njemačka investiciona grupa ACP Axos Capital. Axos slovi kao veoma ozbiljna kompanija u čijem konzorciju je, pored privatnih investitora, Svjetska banka preko svoje firme-kćerke International Finance Corporation, potom Evropska banka za obnovu kao i KfW (njemačka banka za obnovu i razvoj) sa svojom kćerkom-firmom: Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft, piše SZ.

List dalje piše: "Prije 6 godina Kosovo je raspisalo javni konkurs za privatizaciju PTK-a. Axos je sa 277 miliona eura ponudio najveću sumu. Konzorcij je napravio plan kako da PTK dovede na najviši tehnološki nivo. Dodatnih 250 miliona je planirano za tehničku nadgradnju i radna mjesta. Britanski Telecom je čak neke svoje Callcentre iz Indije želio premjestiti na Kosovo.

Sve se razvijalo dobro, dok Kosovo nije povuklo ručnu kočnicu. Vlada je 2010. pitala parlament i dobila od njega dozvolu za privatizaciju. Ali taj postupak je kasnije ponovljen. Rovovske borbe među političarima rezultirale su napuštanjem parlamenta od strane jednog broja poslanika, tako da potrebni kvorum za izglasavanje odluke o kupovini PTK-a od strane Axosa nije bio ostvaren. 2013. vlada je jednostavno donijela drugu odluku, a Axos uložio tužbu pred Međunarodnim arbitražnim sudom koji je osnovala Svjetska banka, jer se radi o trocifrenim milionskim sumama.

Telekomunikacije su lukrativan biznis. Prema mišljenju Maria Holznera iz bečkog Instituta za uporedne ekonomske studije, za Kosovo bi bilo dobro privatizirati i modernizirati rudnik Trepča. Ali on kaže i da bi bilo jako dobro kada bi državna PTK prestala da služi moćnim političarima i njihovoj klijenteli kao bankomat. Eksperti Telecoma procjenjuju da je u vremenskom periodu od 10 godina 200 do 300 miliona eura nestalo u mračnim kanalima. Ako se u obzir uzme taj argumenat, onda je jasno zašto je propala privatizacija kosovske telefonske kompanije PTK", piše Süddeutsche Zeitung iz Minhena.