Bosanci i Hercegovci najveći pesimisti na Balkanu | Kiosk | DW | 13.10.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Bosanci i Hercegovci najveći pesimisti na Balkanu

Građani na Balkanu su sve skeptičniji kad je u pitanju učlanjenje njihovih zemalja u EU. To je pokazalo jedno ispitivanje čije rezultate prenosi tisak na njemačkom jeziku. Tema je i izlazak Izraela i SAD-a iz UNESCO-a.

"Građani na Balkanu sumnjaju u pristup EU-u", naslov je članka lista Tagesspiegel u kojemu taj list prenosi rezultate "Balkan barometra", ispitivanja koje se godišnje provodi među građanima i poslovnim ljudima u regiji. Ove godine je, navodi Tagesspiegel, ispitano ukupno 8.000 građana i 1.600 poduzeća. "Rezultati ispitivanja koje je objavilo Vijeće za regionalnu suradnju (RCC - Regional Cooperation Council) pokazuju da je Srbija zemlja u regiji koja je u najmanjoj mjeri entuzijastična po pitanju Europske unije, dok ljudi na Kosovu imaju najpozitivnije mišljenje o Uniji", pojašnjava Tagesspiegel dodajući kako je 2015. godine još 27 posto ispitanika izrazilo očekivanje u to da će njihova zemlja 2020. pristupiti Europskoj uniji, a da je taj postotak ove godine pao na 19 posto: "Aktualno više od 28 posto ispitanika vjeruje kako njihova država nikad neće pristupiti EU-u."

Beograd Trg Republike

Posebno su građani Srbije skeptični po pitanju ulaska u EU

List napominje kako je tijekom prezentacije rezultata ispitivanja u Bruxellesu generalni tajnik RCC-a Goran Svilanović istaknuo kako se "umor proširenja" Europske unije izgleda proširio i na građane balkanske regije. "Dosta im je obećanja i neispunjenih očekivanja, kazao je Svilanović. 'Ti procesi se odvijaju sada već 17 godina - to ljudima traje predugo', pojasnio je Svilanović. Ispitivanje je, međutim, pokazalo i da 42 posto ljudi na Balkanu EU-članstvo i dalje smatra ciljem kojem vrijedi težiti, 19 posto ih to niječe. Na Kosovu ljudi imaju najbolju sliku o EU-u: 90 posto Kosovara je Uniju nazvalo 'dobrom stvari', dok bi se u Srbiji tek 26 posto ljudi složilo s tim. U slučaju Srbije postoji velika proturječnost između onoga što je za zemlju gospodarski bitno i onoga što srpsko društvo misli o Europskoj uniji. Srbija je gospodarski ekstremno ovisna o EU-u, a to će se vjerojatno još pojačati. S političkog gledišta, međutim, upravo srpska elita zauzima jedan veoma agresivan protu-EU-stav", piše Tagesspiegel.

Političke stranke - najkorumpiranije 

Balkan barometar 2017. pokazuje, nastavlja ovaj list, da većina građana jugoistočne Europe nisu zadovoljni sa situacijom u vlastitoj zemlji te da kao najveći problem važi nezaposlenost, ali se i korupcija češće nego prethodnih godina spominje u ispitivanju: "Najviše je u Bosni i Hercegovini rasprostranjen strah od nezaposlenosti. Tamo 73 posto ljudi strahuje da će izgubiti posao. U usporedbi su Bosanci i Hercegovci najnezadovoljniji s ekonomskom situacijom u njihovoj zemlji (76 posto), a i najviše su pesimistični: 39 posto vjeruje da će se stanje 2018. pogoršati. Naprotiv tomu su građani Kosova i po pitanju gospodarstva najoptimističniji: oko polovice vjeruje da će doći do poboljšanja naredne godine, a 81 posto kaže da se ne plaši gubitka posla. Više ih zabrinjava široko rasprostranjena korupcija. Najkorumpiranijima se smatraju političke stranke, praćene sudstvom, radnicima u zdravstvenom sektoru i granična policija. Ukupno je 73 posto kazalo kako je borba vlasti protiv korupcije neefikasna."

Prosjakinja u Sarajevu

Najviše se ljudi u BiH plaše gubitka posla i siromaštva

Tagesspiegel dodaje i da građani na Balkanu gaje veliko nepovjerenje prema parlamentima i vladama u svojim zemljama, te da u Srbiji i Bosni i Hercegovini čak više od 80 posto ispitanika ne vjeruje tim državnim institucijama.  

Napuštanje UNESCO-a - pogrešan i fatalan signal

Pored EU-raspoloženja na Balkanu, velika tema o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku je i najava SAD-a i Izraela o tome da će istupiti iz UN-ove organizacije za kulturu, znanost i obrazovanje - UNESCO. Jedan od razloga za to je prema Washingtonu antiizraelski stav UNESCO-a, a Izrael tu organizaciju zbog svoje palestinske politike optužuje za antisemitizam.

Tako Badische Zeitung iz Freiburga pojašnjava da je "UNESCO bila prva organizacija UN koja je palestinske oblasti takoreći priznala kao državu. Trenutno je jedan od kandidata za predsjednika te organizacije Abdulaziz al Kavari iz Katara kojeg židovski centar Simon Wiesenthal optužuje za antisemitizam. Samo što Trump nije sačekao izbor novog šefa; bit će da je jedna međunarodna organizacija koja ima zadatak da potpomaže i unaprjeđuje razumijevanje među nacijama, za predsjednika SAD-a – skupa besmislica. Izrael se odmah poveo za Washingtonom. U vrijeme kada ratovi i barbari ugrožavaju kulturna dobra kao nikada ranije ovo je pogrešan i fatalan signal."

Sjedište UNESCO-a u Parizu

Sjedište UNESCO-a u Parizu

A Spiegel Online navodi da predsjednik SAD-a Donald Trump tom odlukom "samo dosljedno nastavlja s provođenjem svoje namjere da udalji Ameriku iz svjetske zajednice. Poslije izlaska iz Transatlantskog partnerstva (TPP) i Pariškog sporazuma o klimi, (…) on flerta i s idejom o povlačenju iz sporazuma o slobodnoj trgovini NAFTA. Čak i Trumpovi stručnjaci su u mnogim slučajevima savjetovali svom predsjedniku da odustane od takvih poteza zbog mogućih političkih i ekonomskih posljedica koje bi pogodile i Amerikance. Ali, Trump ih nije poslušao."

 

Preporuka redakcije