Borićev san o lijevom Ustavu (zasad) propao

Iako se na nedjeljnom plebiscitu očekivalo odbijanje ustavnih promjena, razlika od gotovo 24 posto u korist protivnika je šok za sve koji su očekivali promjenu Ustava kojeg je nametnuo diktator Augosto Pinochet prije 41 godinu.

Pinochetov Ustav poslati u povijest

Po tom Ustavu zadaće države svedene su na minimum, privatiziran je obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav. Iako Čile ima najveći dohodak po glavi stanovnika u Južnoj Americi, ova zemlja s oko 19 milijuna stanovnika istodobno pati od velikih društvenih nejednakosti. Sve te okolnosti je novi Ustav trebao promijeniti. Prijedlog za promjene Ustava, koje su sastavili zastupnici jednako podijeljeni na muškarce i žene, okarakterizirao bi Čile kao višenacionalnu državu, uspostavio autonomne indogene teritorije i odredio prioritete zaštite okoliša i rodne jednakosti. No konzervativna strana je bila snažno nezastupljena u ovom tijelu.

Boric, koji je snažno zagovarao novi Ustav je rekao kako je „više nego jasno" da Čileanci nisu zadovoljni ovim prijedlogom. On je najavio da će u „dugom procesu" razgovarati sa svim predstavnicima društva kako bi se došlo do rješenja kojim bi svi bili zadovoljni. Jer, kako pokazuju analize, građani žele ustavne promjene, ali su ove velikoj većini bile prejednostrane. Borić je jasno dao do znanja da proces izmjena neće završiti ovonedjeljnim glasovanjem. Rekao je da je neophodno da se djeluje s više odlučnosti, više dijaloga, više poštovanja'' za postizanje novog prijedloga „koji bi nas ujedinio kao zemlju''.

Lijeva utopija?

U glavnom gradu Čilea, Santiagu, na glavnom trgu su trube automobila kojima su pobjednici slavili nadglasale tugu onih koji su još bili u šoku zbog poraza i koji su se također okupili ovdje. „Sretni smo jer nam treba novi ustav ali ne ovakav koji ne predstavlja volju većine", kaže Lorena Cornejo, 34, mašući čileanskom zastavom. Ona smatra da sada treba raditi na novom Ustavu koji bi spajao i predstavljao volju i onih koji nisu sudjelovali u njegovom sastavljanju. A to se uglavnom odnosi na konzervativnije slojeve društva. „Ovaj Ustav se previše naginjao na jednu stranu i ne predstavlja viziju većine Čileanaca", rekao je birač Roberto Briones nakon nedjeljnog glasovanja.

Novi ustav bi temeljito promijenio Čile. Sadržavao bi zajamčeno pravo na stanovanje, obrazovanje i zdravlje, kvotu od 50 posto za žene u svim državnim tijelima te autohtonim zajednicama te im dao pravo na samoodređenje. Očito je to išlo predaleko za mnoge građane ove, ipak pretežito konzervativne, zemlje.

Drugi pokušaj ali i s konzervativcima

Novi Ustav je, više-manje, zastupao zahtjeve socijalnih prosvjeda 2019. Kritičari smatraju da se radi o „ljevičarskoj utopiji" koja bi uništila gospodarsku snagu Čilea i otjerala ulagače. „Danas je pobijedio zdravi ljudski razum nad ideologijom i nasiljem manjine", rekao je nakon objavljivanja rezultata referenduma Jose Antonio Kast, ultra-desničarski političar i protukandidat Boriću na izborima. Konzervativne snage su među biračima uoči referenduma, između ostalog, i širile strah od oduzimanja imovine. Lijevi tabor konzervativcima predbacuje „prljavu kampanju" širenja neistina po društvenim mrežama.

Mnogi međutim smatraju da je 36-godišnji predsjednik, koji je na vlasti od proljeća ove godine, u prevelikoj mjeri pitanje referenduma povezao sa svojim političkim likom i djelom tako da su mnogi zapravo glasovanje o Ustavu doživjeli kao glasovanje o predsjedničkoj popularnosti. Borić, čija obitelj s očeve strane potječe iz Hrvatske, s Ugljana, je sad obećao da će u raspravu o novom Ustavu uključiti i političke protivnike. No za sada je san ljevičara diljem svijeta o „najljevijem Ustavu" propao.

nk (dpa, AP)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu