Borba za moć u ruskoj nauci | Panorama | DW | 12.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Borba za moć u ruskoj nauci

Kontrola, korupcija, nedostatak kvaliteta obilježavaju ruska istraživanja. Kremlj doduše pomaže naučnu svjetsku klasu – ali on sam sve više sprječava slobodu istraživanja.

Lomonosov Univerzitet u Moskvi

Lomonosov Univerzitet u Moskvi

Nedavno je došlo do uzbune u ruskim akademskim krugovima. Ministar obrazovanja je naložio da naučnici moraju prijaviti svaki susret sa istraživačima iz inozemstva – jasan postupak koji vodi ograničavanju kontakata sa kolegama iz inozemstva.

"Nauka nije ruska ili inozemna, već rezultat zajedničkih nastojanja", komentirala je novinarka specijalizirana za nauku, Irina Jakutenko na Facebook-u. Ova restriktivna naredba je jednaka praksi Sovjetskog saveza, napisala je ona. Pri tome, kako je dalje navela, Kremlj želi da Rusija vrati svoju veličinu. Do 2024. godine zemlja treba biti među pet vodećih nacija u oblasti nauke. No kakvo je zaista stanje sa ruskom naukom?

Skoro ni jedna škola bez korupcije

Državni Univerzitet Lomonosov slovi kao jedna od najvažnijih obrazovnih institucija u zemlji. Kada je završena zgrada, u kojoj je smješten ovaj univerziteta 1954. godine, bila je sa 240 metara najviša zgrada izvan Sjeverne Amerike. Ovdje i na oko 950 drugih visokoškolskih ustanova svake godine bude upisano više od 200 000 studenata.

Ako bi se posmatralao samo na osnovu brojeva onda je Rusija već sada velika nacija u oblasti nauke. 63 odsto mladih izmešu 25 i 34 godine ima diplomu fakulteta. Samo Južna Koreja ima više svršenih studenata. Diploma, međutim, ne govori neizostavno o obrazovnom nivou. Naime brojne visokoškolske ustanove smanjuju svoje zahtjeve kako bi primile što je moguće više školarine od studenata – tako ublažuju financijske poteškoće u koje su upale nakon raspada Sovjetskog saveza.

I korupcija održava univerzitete financijski u životu. Procjene govore da u Rusiji godišnje bude prodano više od pola miliona lažnih diploma. Za tržište rada su tako lični kontakti važniji od kvalifikacije na papiru.

Nadzorno tijelo samovoljno zatvara fakultete

U Moskvi se, na drugoj strani grada od one gdje je smješten Univerzitet Lomonosov, nalazi mnogo manja zgrada, svijetlo žute boje i neprimjetna. Riječ je o Rosobrnadsor-u – Federalnom nazdornom tijelu u oblasti obrazovanja i nauke. Ovo tijelo izdaje licencu obrazovnim institucijama i shodno tome ima veliku moć. Zbog najmanjih formalnih prekršaja može zatvoriti univerzitete.

To je osjetio Europski univerzitet u St. Petersburgu. Ova privatna institucija slovi u Rusiji kao otok liberalne misli. U jesen 2017. godine se Rosobrnador usprotivio produženju licence ovoj instituciji. Uposleni su morali prestati sa predavanjima i napustiti zgradu. Ipak studenti su protestirali protiv zatvaranja, a neovisni mediji su o tome izvještavali. Nakon preustroja kabineta 2018. godine univerzitet je mogao ponovo nastaviti sa nastavom. 

Higher School of Economics

Higher School of Economics

To nije bila jedina borba između slobodnih obrazovnih institucija i ruske države. U ljeto 2018. godine Rosobrnadsor je oduzeo dozvolu renomiranoj Higher School of Social and Economic Sciences u Moskvi da izdaje državne diplome. Obrazoloženje je bilo da obrazovni nivo u toj ustanovi ne odgovara akademskim standardima Rusije.

Onaj ko je neugodan leti

Ne smatraju samo univerziteti i naučnici da su izloženi represiji. „Proteklih godina su univerzitetski profesori sve rjeđe mogli zauzeti neovisno stajalište“, kaže Alexander Kynev, politolog sa Higher School of Economics. "Stalno su otpuštani neugodni profesori“, kaže on. Država, kako on kaže, vrši pritisak na univerzitete da se oslobode tzv. „kritičnih elemenata“.

To da se tajne službe žele umiješati u podučavanje je u međuvremenu postalo normalno, kaže Kynev. „Međutim i unutar fakulteta postoje stalno intrige“, kaže on. Kako bi se, kako kaže Kynev, riješili neomiljenih konkurenata neki naučnici su koristili prigovore države kao izgovor. Prema njegovim riječima u takvim uvjetima ne može postojati neovisno istraživanje. „Ako je lojalnost na prvom mjestu to ruši svaku formu slobodne nauke“, kaže on.

Kremlj politizira Akademiju nauka

Ruska Akademija nauka je smještena iza Parka Gorki, njena arhitektura podsjeća na retrofuturistički filmski set. Ipak zgrada je postala simbolom sovjetske stagnacije.

Car Petar Veliki je osnovao Akademiju nauka 1724. godine. Danas ona služi kao mjesto koje okuplja više od 700 instituta iz cijele zemlje. Od oko 100 000 uposlenih polovica sudjeluje u istraživanjima. Dugo vremena je Akademija bila najvažniji autoritet u oblasti naučne politike.

Taj autoritet je počela gubiti 2013. godine. Tada je ruska vlada ograničila ovlasti Akademiji tako što je kontrolu nad financijama i upravom prebacila na jednu državnu instituciju.

Borba za neovisnost Akademije se nastavlja. 2017. godine je oko 400 ruskih naučnika napisalo pismo predsjedniku Vladimiru Putinu. U njemu je navedeno da pravila nadzorne institucije ignoriraju „kreativnu i istraživačku prirodu nauke kompletno“. Dalje je navedeno da je nepodnošljivo da politika propisuje istraživačima koliko otkrića će napraviti i koliko članaka moraju objaviti. 

Ruska Akademija nauka

Ruska Akademija nauka

Sve više naučnika emigrira

Državna pravila o raspodjeli sredstava vode do apsurdnih rezultata. Broj akademski nedostatnih publikacija raste i čak biva podržan od strane države. Kako bi dobili donacije sve više ruskih naučnika publicira članke koji niti donose nova saznanja niti odgovaraju naučnim standardima. U Rusiji u međuvremenu postoji tržište za tzv. spam-publikacije. Za novac one objavljuju svaki tekst bez provjeravanja akademskih kriterija. Univerziteti profitiraju od toga. Oni se zavaljujući većem brojem publikacija penju na rang listi univerziteta.

Sve to što se događa u ruskoj nauci ima za posljedicu da sve više akademskih talenata odlazi u inozemstvo. Više od deset miliona od oko 144 miliona ruskih građana je 2017. godine živjelo u inozemstvu – to je sedam posto ruskog stanovništva. Sve dok nauka ostaje neslobodna, a akademski rad se obezvrjeđuje njihov povratak je neizvjestan.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android