Borba protiv anticiganizma u Njemačkoj

Sinti i Romi su nastanjeni u Njemačkoj stotinama godina. Međutim, oni se još uvijek ne doživljavaju kao dio društva. Suočeni su sa diskriminacijom i izolacijom na mnogim nivoima. Tim pitanjem sada bi trebalo da se bavi Komisija za borbu protiv anticiganizma njemačke vlade. Jedanaestočlana grupa stručnjaka počela je sa radom ove sedmice. Najkasnije do početka 2021. godine trebalo bi da dostavi izvještaj sa preporukama za djelovanje u cilju suzbijanja rasizma usmjerenog protiv Roma, Sinta,  Jeniša i drugih koji su stigmatizirani kao "Cigani".
 

Član komisije je i Frank Reuter iz Istraživačkog centra za borbu protiv anticiganizma pri Univerzitetu Heidelberg: "Kako u društvu, tako i u naučnim ekspertizama je ova tema dugo bila zanemarena", kažu istoričari. Prošlo je nekoliko decenija prije nego što je genocid nad Romima zvanično priznat. "Za razliku od Jevreja, Romi jednostavno nisu imali nikoga da se za njih založi."
 

Reuter je dugo radio u Dokumentacionom centru za zločine nad Sintima i Romima u Heidelbergu. Intenzivni susreti i razgovori koje je vodio sa žrtvama genocida jedan su od glavnih razloga zašto je uključen u ekspertsku komisiju: Taj posao je kako sa naučnog tako i sa ljudskog aspekta bio veoma poučan i pokazao mi je kakve razarajuće efekte može imati anticiganizam.

"Svakodnevni rasizam jako frustrira"

U ekspertnoj komisiji njemačke vlade su i sami pripadnici Sinti i Roma, kaže Frank Reuter. Ta informacija se ne pojavljuje u zvaničnom saopštenju Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova o osnivanju Komisije za borbu protiv anticiganizma. Ali to nije beznačajno, kaže spisateljica Bluma Meinhardt: "Pozdravljam inicijativu njemačke savezne vlade, ali molim vas, ne govorite samo o nama, već i sa nama."
 

57-godišnja Sinteza potiče iz Wuppertala, ali dugo živi u Holandiji, gdje se kao Romkinja osjeća mnogo manje diskriminisana: "Kada odem u supermarket u Njemačkoj, primjećujem nepovjerljive poglede, kao da se ljudi pitaju hoću li nešto ukrasti. Ovaj svakodnevni rasizam veoma frustrira i vjerovatno je to razlog što se mnogi i sami izoluju", kaže Sinteza.
 

Još jedan primjer diskriminacije Roma i Sintija je slučaj  o kojem su nedavno izvještavali mediji. Sinteza je kao pripadnica romske populacije jednostavno odbijena u pokušaju da iznajmi stan. U internom zapisu stambene kompanije je stajalo: "Izgleda kao da je Ciganka, bolje je ne nuditi joj nikakav stan!"
 

Iskrivljena slika
 

Iskrivljena slika Sintija i Roma, koja je već decenijama ostala urezana u glavama većine ljudi u Njemačkoj je slika siromaštva, nezaposlenosti, kriminala. Jedna studija u Njemačkoj iz 2018. godine pokazuje da su takve predrasude jako raširene. Na primjer, više od 60 posto od ukupno 2.500 ispitanika slaže se da su Sinti i Romi "skloni kriminalu".
 

Istovremeno, često se provlači teza da su Romi sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze. No, mnogi od njih se upravo i nalaze u takvoj situaciji upravo zbog nedostatka šansi ali i zbog diskriminacije.
 

Bluma Meinhardt nam kaže da njenom ocu nije bilo dopušteno da ide u školu jer je bio pripadnik Sintija i da stoga nikada nije naučio da čita i piše. To je bio razlog da on, kao bivši zatvorenik nekoliko koncentracionih logora, nije uspio tražiti nadoknadu nakon Drugog svjetskog rata - pored svih drugih problema koje su u životu imali nepismeni i teško traumatizirani ljudi.

Mamutski zadatak pred Komisijom
 

Istina je i da ne žive svi Romi i Sinti kao što se često prikazuje. "U Njemačkoj ima toliko različitih romskih grupa, kako među “domorocima”, tako i među imigrantima, i ne može se govoriti o homogenoj grupi", rekao je Frank Reuter i dodao: "Ako pored vas prođe zaposleni u banci ili službenik koji je Rom, vi nikada ne možete ni zamisliti da ta osoba može biti pripadnik te populacije. Nije mali broj Roma, koji žele zadržati svoj identitet samo za sebe -  iz dobrih razloga."
 

Uprkos svim poboljšanjima posljednjih godina, Frank Reuter, istoričar iz Heidelberga,  tvrdi da još uvijek postoji djelotvorna anti-ciganska struktura koja osuđuje Rome i koja njeguje predrasude o njima. Ona nije samo usađena u glavama pojedinaca, već je prisutna u institucionalnom djelovanju. Takve predrasude analizirati, a potom razraditi mjere za njihovo suzbijanje - na primjer u oblasti obrazovanja – je mamutski zadatak koji stoji pred komisijom za borbu protiv anticiganizma.

Činjenica da je njemačka vlada osnovala eksperski tim, pokazuje da politika ozbiljno razmatra ovaj problem, smatra Frank Reuter i zaključuje: "Ministar unutrašnjih poslova Seehofer je jasno i glasno rekao da mi izvještaj ne pišemo kako bi ga bacili u korpu za smeće, već da on mora biti podloga za političko djelovanje u borbi protiv predrasuda prema Romima."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android