Bojs 2021: „Svaki čovjek je umjetnik“ | Panorama | DW | 12.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kultura

Bojs 2021: „Svaki čovjek je umjetnik“

U maju se navršava 100-ta godišnjica rođenja Jozefa Bojsa, čuvenog njemačkog umjetnika, koji je umro 1986. godine. Tim povodom otvara se serija izložbi u Sjevernoj Rajni Vestfaliji gdje se rodio i proveo život.

Ribarski prsluk i šešir bili su njegov zaštitni znak - mast i i filc njegovi omiljeni materijali. Želio je da ukine kapitalizam i svijet (iz)liječi umjetnošću. Tako je Jozef Bojs (Joseph Beuys) postao najpoznatiji i najuticajniji njemački umjetnik 20. vijeka, koji je uzburkao umjetnički svijet - i do danas ga dijeli na njegove vatrene poštovaoce i one koji ga preziru.

7.000 hrastova za Kasel

Povodom stotog rođendana umjetnika, filozofa i predavača, dvanaest muzeja u Sjevernoj Rajni Vestfaliji pripremilo je izložbe i programe, uključujući i onaj u Kleveu, mjestu u kojem se Bojs rodio 12. maja. 1921

„Svaki čovjek je umjetnik" - pod ovom poznatom krilaticom Jozefa Bojsa (, K20 umjetničke kolekcije Sjeverne Rajne Vestaflije u Diseldorfu, od 27. marta organizuje takozvane „kosmopolitske vježbe" sa umjetnikom.

Na ekranima postavljenim na čeličnim skelama mogu da se vide dvanaest izabranih Bojsovih umjetničkih akcija i hepeninga, koje su snimili savremenici. Pomenimo samo neke.

Tamo može da se vidi film Bojsove akcije pod nazivom „I like America and America likes Me" iz 1974. (Sviđa mi se Amerika i ja se sviđam Americi). Akcija: umjetnik je dva dana proveo u njujorškoj galeriji - zatvoren sa živim kojotom. To mu je donijelo ne samo reputaciju šamana, već i vrtoglavo podiglo tržišnu cijenu njegovih umjetničkih djela.

Tu su i fotografije sađenja „7.000 hrastova" na Dokumenti 7, 1982. godine, kojom je umjetnik propagirao „šumu umjesto uprave grada".

Bojsova „Pumpa za med na radnom mjestu", koju je instalirao u Kaselu na Dokumenti 6 1977. godine, svojevrsna je umjetnička kritika kapitalizma.

Pressebild Ausstellung Jeder Mensch ist ein Künstler - Kosmopolitische Übungen mit Joseph Beuys in K20

Akcija Jozefa Bojska: 7.000 hrastova za Kasel

Savremenost Bojsa

Šta nam Bojs može danas reći? Da bi ovo istražio, kustoski tim koji čine Izabela Malc, Katerine Nikols i Ojgen Blume dodao je Bojsu 34 citata i dijela savremenih umjetnika, autora, mislilaca i aktivista. Iako se oni ne odnose direktno na Bojsa, oni stupaju u dijalog sa umjetnikom - kao i međusobno.

Poput njega, oni traže odgovore na goruća pitanja našeg vremena. Tu su zastupljeni Šveđanka Greta Tunberg aktivistkinja za klimu, kontroverzni francuski filozof i knjiženik Mišel Uelbek, američka aktivistkinja za građanska prava Anđela Dejvis, indijska aktivistkinja za ženska prava Vandana Šiva, pa čak i vijetnamski budistički monah Tič Nat Han.

Mnogo ekrana, mnogo zvučnika. Citati Bojsa zalijepljeni na zidovima. Umjetnik bi bio oduševljen ovom polifonijom. Međutim, uzalud se traže crteži, skulpture… Predstavljanje umjetnika svodi se na njegovu akcionu umjetnost. Nema materijala tako tipičnih za Bojsa  - masti i filca.

Prošireni koncept umjetnosti

Jozef Bojs je proširio koncept umjetnosti. Svojom umjetnošću, svojim akcijama, svojim govorima, postavljao je pitanja: Šta je demokratija? Da li je ovo kraj kapitalizma? Šta umjetnost čini za društvo?

Za njega umjetnost nije bila djelo koje može da se stavi u dnevnu sobu ili muzej - već događaj, razgovor i proces razmišljanja. Umjetnik ima zadatak da podstakne akcije tako da one razviju sopstvenu dinamiku.

Čuvena Bojsova rečenica „Svaki čovjek je umjetnik" značila je: Svaki čovjek kao društveno biće ima kreativnu moć da promijeni sebe i svijet.

Pressebild Ausstellung Jeder Mensch ist ein Künstler - Kosmopolitische Übungen mit Joseph Beuys in K20

Dva dana sa kojotom - Jozef Bojs (Joseph Beuys): "I like America and America likes Me", New York 1974

Ko je ustvari bio Bojs

Ali ko je on ustvari bio? On, koji je umio tako dobro se proda, koji je izmislio svoju biografiju, petljao se sa kulturnom birokratijom i tako provocirao da ga izbace sa umjetničke akademije u Diseldorfu na kojoj je bio profesor?

On koji je bio suosnivač Zelenih i istovremno se kretao u neonacističkim krugovima? On koji je bio ekolog, koji se vozio velikim Bentlijem? Antikapitalistički humanista koji je takođe bio prijatelj sa nacističkim bankarom Hermanom Jozefom Absom?

Da li je Jozef Bojs bio vizionar, kako to misle njegovi vatreni obožavaoci? Ili je bio šarlatan, kako to kažu kritičari?

Izložba u Diseldorfu ne postavlja takva pitanja. Jozef Bojs, kao složena umjetnička figura u poslijeratnoj Njemačkoj ostaje ne-dešifrovan. Ali godina Bojsa tek je počela.

Pressebild Ausstellung Jeder Mensch ist ein Künstler - Kosmopolitische Übungen mit Joseph Beuys in K20

Sa izložbe "Svaki čovjek je umjetnik" povodom stotog rođendana Jozefa Bojsa u K20

Bojs i Jugoslavija, Beograd

Za očekivati je da će se povodom ove okrugle godišnjice Bojsa sjetiti i neki sa prostora bivše Jugoslavije. Bojs, tada profesor u svojim pedesetim, sedamdestih godina je učestvovao na likovnom Bitefu u Beogradu. Bio je u bliskim vezama sa avangardnom umjetničkom scenom okupljenom oko Studentskog kulturnog centra.

Na primjer i lično je bio na čuvenim aprilskim likovnim susretima 1974. gdje je održao svoje višečasovne govore. Istog dana kada je Marina Abramović izvela svoj čuveni performans sa zapaljnom zvijezdom. Mnoga imena tadašnje umjetničke scene su povezana sa njim, kao i ime nedavno preminulog Ere Milivojeveća, koji je bio jedan od govornika na komemoraciji povodom smrti Jozefa Bojsa, koji je preminuo 23. Januara 1986. u Diseldorfu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na luboInstagramu